Vijesti

Uz 80 % sufinanciranja bespovratnim sredstvima Europske unije u drugoj polovici 2027. godine trebala bi u Osijeku završiti izgradnja i opremanje Centra za kontrolu komaraca, jednog od prioritetnih strateških projekata Osječko-baranjske županije. Riječ je o projektu Mosquitolab - „Uspostava Centra za kontrolu komaraca, prekograničnih integriranih protokola i suradnje u borbi protiv najezde komaraca uzrokovane klimatskim promjenama u pograničnom području Hrvatske i Mađarske“. Pripreme projekta traju već nekoliko godina, od projektne dokumentacije, rješavanja imovinsko-pravnih i drugih pitanja do osiguranja sredstava, a danas (9. srpnja 2025. godine) u sjedištu Osječko-baranjske županije u Osijeku županica Nataša Tramišak primila je državnog tajnika u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU Domagoja Mikulića koji je tom prigodom Nataši Turić, ravnateljici Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, uručio Ugovor o sufinanciranju projekta Mosquitolab. Sastanku su nazočili i članovi Projektnog tima, Tehničkog tajništva prekograničnog programa Hrvatska-Mađarska i Uprave za teritorijalnu suradnju u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU.

Ugovor o sufinanciranju projekta Mosquitolab prvi je uručeni ugovor u sklopu Interreg programu prekogranične suradnje Mađarska-Hrvatska za financijsko razdoblje 2021.-2027.. Izgradnja Centra na lokaciji Drinska 8 u Osijeku predviđena nakon provedbe javne nabave, završetak građevinskih radova do kraja 2026. godine, a opremanje u drugoj polovici 2027. godine, kada je planiran početak rada osječkog Centra, kao i laboratorija za kontrolu komaraca u Pečuhu.

- O komarcima na našem području razgovaramo dugi niz godina, tražimo modele i načine kako se boriti s ovim velikim javnozdravstvenim problemom. Posljednjih godina taj problem smo uspjeli staviti pod kontrolu kroz adekvatan i kvalitetan pristup ranog monitoringa i tretiranja komaraca u fazama kada je to potrebno. Međutim, problem nije dugoročno nestao već moramo naći kvalitete i adekvatne načine kako kontrolirati potencijalne najezde komaraca, kako spriječiti širenje invazivnih vrsta koji su i prijenosnici različitih bolesti. Upravo ovaj projekt, koji je u pripremi posljednjih nekoliko godina, razvio je priču oko uspostave laboratorija koji će se baviti kontrolom komaraca i različitim edukacijama kroz Nastavni zavod za javno zdravstvo OBŽ, a naravno vodit će računa i da se na kvalitetan način i pravovremeno komarci tretiraju sa sredstvima koja neće ugrožavati okoliš i zdravlje ljudi. Javnozdravstveni problem s kojim se najviše suočava područje Osječko-baranjske županije putem ovog projekta stavljamo u veći fokus i vjerujem da ćemo nakon izgradnje Centra zaista imati riješenu problematiku borbe s komarcima. Uz laboratorij koji će biti postavljen, u planu je i da Centar proizvodi sterilne komarce kako bi mogao suzbiti širenje svih potencijalnih invazija i vrsta koje dolaze na naše područje - rekla je županica Nataša Tramišak te čestitala svim sudionicima na vrijednom projektu, prije svega Nastavnom zavodu za javno zdravstvo, partnerima iz Mađarske te Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU.

- Projekt Mosquitolab je regionalni projekt od velike važnosti. Njegova ukupna vrijednost je 6,1 milijun eura, od čega se 4,8 milijuna eura ostaje u Osijeku kako bi Nastavni zavod za javno zdravstvo OBŽ napravio novu zgradu Centra za kontrolu komaraca, opremio je, uložio u laboratorije, ali i znanstvenike koji će u suradnji sa znanstvenicima iz Mađarske pokušati, a siguran sam da će i uspjeti, iznaći rješenja za borbu s komarcima. Svi znamo koliki problem komarci predstavljaju za kvalitetu života žitelja na ovom području, koliki su zdravstveni problem jer bilježimo sve veći broj invazivnih vrsta koje su i prenositelji raznih bolesti. Problem su i u ekonomskom smislu s obzirom na turističke i gospodarske djelatnosti koje se ovdje onemogućavaju upravo zbog prisustva komaraca. Ovaj projekt zato najbolje pokazuje što su Interreg projekti, a to je upravo suradnja dvije članice EU koje imaju zajednički problem i izazov te ga rješavaju temeljem znanstvenih istraživanja i učinaka - kazao je državni tajnik Domagoj Mikulić.

Dodao je da projekt traje 48 mjeseci, a Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU će i ubuduće, kao i do sada, svim sudionicima biti na raspolaganju. Najavio je i kako će se u narednom razdoblju u Osijeku otvoriti ured Tehničkog tajništva prekograničnog programa Hrvatska-Mađarska, a već su zaposlene dvije osobe koje rade planirane koordinacijske poslove.

Ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo OBŽ Nataša Turić izrazila je zadovoljstvo i ponos što je potpisan ugovor o sufinanciranju projekta Mosquitolab i uspostavu Centra za kontrolu komaraca. - Projekt je važan iskorak u očuvanju zdravlja, kvalitete okoliša, ali i kvalitete života stanovništva Osječko-baranjske županije i šireg prekograničnog područja. Komarci ovdje nisu samo svakodnevna smetnja, oni predstavljaju i veliki rizik za javno zdravlje i razvoj gospodarstva, a usred klimatskih promjena dolazi do njihovog širenja. Zahvaljujući europskim sredstvima Interreg programa Hrvatska-Mađarska te u suradnji s partnerima iz Mađarske, a to su Sveučilište u Pečuhu i Biokom, javno komunalno poduzeće Grada Pečuha, Nastavni zavod za javno zdravstvo OBŽ kao nositelj projekta u Osijeku će izgraditi moderan Centar za kontrolu komaraca - istaknula je ravnateljica.

- Centar će biti opremljen za primjenu inovativnih i ekološki prihvatljivih metoda kontrole, kao što je SIT metoda, odnosno tehnika sterilnih mužjaka koja će smanjiti potrebu za kemijskim tretmanima te na taj način poboljšati i samo zdravlje i okoliš ovog područja. Centar će biti mjesto razvoja inovativnih metoda kontrole komaraca, ali i mjesto u kojem će se provoditi znanstvena istraživanja i edukacije, a bit ćemo i podrška lokalnim zajednicama u planiranju i provedbi mjera kontrole komaraca. Sam projekt je primjer kako zajedničkim snagama možemo unaprijediti sigurnost i zdravlje stanovništva te pogotovo kako se prilagoditi izazovima klimatskih promjena - pojasnila je ravnateljica Nataša Turić. Zahvalila je svim sudionicima pripreme projekta, a osobito Osječko-baranjskoj županiji i Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU na velikoj podršci.

Obilježavanje 1100. obljetnice hrvatskih kraljeva, točnije ustoličenja prvog hrvatskog kralja, kralja Tomislava, od velikog je kulturnog, povijesnog i nacionalnog značaja za Hrvatsku. Tomislav je postao kralj 925. godine, kada je ujedinio hrvatske plemenske zajednice i stvorio temelje srednjovjekovne hrvatske države. Tomislavova kruna predstavlja prekretnicu u hrvatskoj povijesti i označava trenutak kada je Hrvatska postala kraljevina, a time je priznata kao važan politički subjekt u Europi.

Jubilarna obljetnica Tomislavove krunidbe prilika je za sjećanje na temeljne vrijednosti hrvatske državnosti i trajnu povezanost s europskom i svjetskom poviješću. Stoga je u vijećnici Osječko-baranjske županije 7. srpnja 2025. godine održan sastanak Organizacijskog odbora na komu su sudjelovali predstavnici Osječko-baranjske županije, Grada Osijeka, Družbe „Braća Hrvatskog Zmaja“ i ostalih relevantnih institucija, ustanova i udruga iz kulture i turizma. Tom prigodom utvrđen je program obilježavanja jubileja tijekom ove godine, kao i program središnjeg događanja koje će se održati 6. rujna na prostoru Perivoja kralja Tomislava u Osijeku.

Kako je rečeno na sastanku, ova obljetnica, kao i druge važne godišnjice vezane uz povijest kraljevine, nudi priliku za povijesnu refleksiju jer omogućava bolje razumijevanje hrvatske srednjovjekovne povijesti unutar Europske unije, kao i u kontekstu šire europske povijesti. Na taj način postiže se jačanje nacionalnog identiteta jer prigode poput ove potiču nacionalnu svijest i ponos, podsjećaju na povijesnu neovisnost Hrvatske i važnost njezine političke i kulturne baštine, a kralj Tomislav je upravo simbol nacionalne ujedinjenosti i državnosti. Obilježavanje ovakvih obljetnica uključuje kulturne manifestacije, izložbe i druge aktivnosti koje pomažu u očuvanju povijesnog naslijeđa i podizanju svijesti o važnosti očuvanja kulturnih spomenika i tradicija te predstavlja promicanje kulturnog naslijeđa. Obilježavanje ima i društvenu povezanost time što obljetnica može pridonijeti zajedništvu unutar hrvatskog društva, kao i izgradnji pozitivnog imidža Hrvatske na međunarodnoj sceni, naglašavajući njezinu dugu i bogatu povijest.

Podsjećamo, Hrvatski sabor je prošle godine jednoglasno usvojio zajednički prijedlog Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ i Matice hrvatske da se 2025. godina proglasi „Godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva“.

Županica Nataša Tramišak u pratnji ravnateljice Osnovne škole Bilje Vlatke Hmelik i načelnika Općine Bilje Željka Cickaja danas (7. srpnja 2025. godine) obišla je radove na rekonstrukciji i dogradnji zgrade Osnovne škole Bilje u Bilju. Naime, kako bi osigurali prostorne uvjete ove škole s 265 učenika za jednosmjensku nastavu i cjelodnevnu školu, Osječko-baranjska županija je izradila projektnu dokumentaciju za rekonstrukciju i dogradnju OŠ Bilje i prijavila projekt na Poziv na dodjelu bespovratnih sredstava, a u kolovozu 2024. godine zaključen je Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava. Ukupna vrijednost projekta iznosi 675.000,00 eura (EU sredstva iznose 661.862,75 eura, a sredstva OBŽ 13.137,25 eura).

Nakon provedenog postupka javne nabave, tvrtka Rog d.o.o. iz Darde kao izvođač radova uvedena je u posao 13. prosinca 2024. godine, a rok izvođenja radova je 13. prosinca 2025. godine. Površina dogradnje škole iznosi 333,04 m², nakon realizacije projekta škola i dvorana će biti ukupne površine 4.006,00 m², a škola će imati ukupno 17 učionica. U tijeku je priprema za pokretanje nabave za opremanje blagovaonice i učionica.

- Osječka-baranjska županija pokrenula je radove nadogradnje i rekonstrukcije Osnovne škole u Bilju te vidimo da su u punom jeku radovi u vrijednost 675.000,00 eura. Riječ je o adaptiranju postojeće zgrade, dogradnji dodatnih učionica i kapaciteta oko 333 m², dvije učionice i blagovaonica, a time će se osigurati za naše učenike jednosmjensku nastavu u Osnovnoj školi Bilje. Dogradnja je naravno značajna i za kvalitetnije prostorne uvjete i rad, a Osječko-baranjska županija vodi računa i o postojećoj zgradi škole te ulaganja unutar zgrade i dvoranu iznose dodatnih 240.000,00 eura. Dakle, oko 900.000,00 eura bit će uloženo u Osnovnu školu Bilje, radovi traju i trebali bi biti završeni do kraja ove godine. Vjerujemo da će početkom slijedeće godine svi učenici u Osnovnoj školi Bilje imati mogućnosti za jednosmjensku nastavu - rekla je županica Nataša Tramišak.

Ravnateljica OŠ Bilje Vlatka Hmelik izrazila je zadovoljstvo što će nakon aktualnih radova škola dobiti mogućnost rada u jednoj smjeni, a ostale uvjete poput nastavnog i drugog osoblja već imaju. - Nastavna je stručno zastupljena, cjelokupna, tako da nemamo drugih problema i samo čekamo da ovi radovi završe kako bismo prešli na jednosmjensku nastavu - rekla je ravnateljica Hmelik i dodala da će u sljedećoj školskoj godini biti upisana 24 prvašića, što je nastavak dosadašnjeg trenda.

Načelnik Općine Bilje Željko Cickaj zahvalio je županici i Osječko-baranjskoj županiji za projekt dogradnje OŠ Bilje. - To će zaista poboljšati uvjete života i rada, ne samo učenika, nego i nastavnog osoblja, tako da mi je zaista drago što smo u fazi završetka radova. Iako nije osnivač škole, Općina Bilje je partner Županije te ulaže značajna sredstva kako bi se uvjeti rada poboljšali, zajedno s Osječko-baranjskom županijom koja puno ulaže sa svoje strane. Veseli nas i obnova školske dvorane koja je dugo imala problema s prokišnjavanjem, tako da ćemo konačno doći do toga da će, uz djecu koja u njoj izvode aktivnosti u sklopu nastave, biti moguće i druge aktivnosti - rekao je Cickaj.

Osječko-baranjska županija je prošle godine financirala sanaciju krova dvorane OŠ Bilje, a ovih dana započet će radovi na zamjeni parketa, što opet financira županija.

Potpredsjednik Vlade RH i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić danas (7. srpnja 2025. godine) je u Osijeku održao radni sastanak sa županicom Osječko-baranjske županije Natašom Tramišak. Potom su gradonačelnicima i načelnicima općina s područja županije dodijelili odluke, sporazume i ugovore o sufinanciranju projekata, ukupne vrijednosti više od 18 milijuna eura. Riječ je o 11 sporazuma o međuresornoj suradnji provedbe Programa izgradnje i obnove stambenih jedinica u državnom vlasništvu na potpomognutim područjima Republike Hrvatske za stambeno zbrinjavanje mladih osoba i mladih obitelji, 6 ugovora za poticanje održivog povratka na potpomognutim područjima te 40 odluka o sufinanciranju projekata razvoja komunalnog gospodarstva i ujednačavanja komunalnog standarda u 2025. godini za jedinice lokalne samouprave na području Osječko-baranjske županije.

Središnje teme razgovora ministra i županice odnosile su se izmjene i dopune Prostornog plana Osječko-baranjske županije, Odluku o darovanju državnog zemljišta za izgradnju KBC Osijek i Zavoda za hitnu medicinu te imovinsko-pravnim pitanjima u vezi izgradnje pretovarnih stanica Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Orlovnjak i Regionalnog centra Civilne zaštite Osijek u Bizovcu. Kako je rekao ministar Bačić, dogovorene su aktivnosti za ubrzanje ih procesa, a Vlada će u idućih desetak dana riješiti imovinsko-pravno pitanje u vezi KBC-a.

- Potpredsjednik Vlade i ministar Bačića sa suradnicima je danas ovdje kako bi za područje Osječko-baranjske županije dodijelio ugovore vrijedne više od 18 milijuna eura koji se tiču i izgradnje i rekonstrukcije i obiteljskih kuća i višestambenih zgrada za stambeno zbrinjavanje više od 92 mlade obitelji. Uz ove vrijedne ugovore, ovdje su bili i ugovori dodijeljeni za komunalnu infrastrukturu, komunalno graditeljstvo te su važne vrijednosti kako bi naše općine imale i pomak u komunalnoj infrastrukturi za poboljšanje uvjeta i kvalitete života na svom području. Osječko-baranjska županija ima u planu nastaviti i nadopuniti se na programe Vlade Republike Hrvatske i pokrenuti ozbiljnu priču izgradnje obiteljskih kuća i višestambenih zgrada kako bismo svim našim mladima omogućili rješavanje stambenog pitanja. Prioriteti su mlade, višečlane obitelji i svi mladi povratnici koji se žele vratiti na svoje područje iz drugih država u koje su otišli. U ovom trenutku bilježimo već pozitivne brojke povratka mladih, dakle zaustavili smo iseljavanje i svake godine vidimo da se sve više mladih vraća u svoje sredine. Upravo pitanje i izgradnja obiteljskih kuća, višestambenih zgrada, rješavanje temeljnog, a to je stambenog zbrinjavanja, sigurno će omogućiti i veći povratak mladih na naše područje. Zahvaljujem i ministru Bačiću koji je prepoznao naše jedinice lokalne samouprave i omogućio dodjelu ovih vrijednih ugovora - kazala je županica Nataša Tramišak.

Potpredsjednik Vlade i ministra Branko Bačić čestitao je županici Tramišak na stambenom projektu koji je donijela Osječko-baranjska županija, sukladno nacionalnom planu stambene politike, te krenula s jedinicama lokalne samouprave u izgradnju obiteljskih kuća na području županije. - Ono što mogu potvrditi je da će i resorno ministarstvo u tim projektima naći načina kroz naš nacionalni plan stambene politike, kroz poseban program zbrinjavanja naših sugrađana na ruralnim područjima koja u isto vrijeme nisu i potpuno ta područja, a veliki dio takvih jedinica lokalne samouprave i ovdje u Osječko-baranjskoj županiji, imat ćemo poseban program kako bi popratili i u financijskom smislu program Osječko-baranjske županije za omogućavanjem priuštivog stanovanja - rekao je Bačić.

Marijana Junušić, načelnica Općine Ernestinovo, naglasila je kako će se na području ove općine izgraditi sedam kuća za najam pod povoljnim uvjetima za mlade obitelji.

Načelnik Općine Vladislavci Marjan Tomas podsjetio je kako je nedavno, prigodom Dana Općine, potpisan ugovor o izgradnji 23 kuće za mlade. - To su kuće neto površine 85 četvornih metara, prosječni najam iznosit će 30 eura, a nakon pet godina te obitelji će tu kuću moći otkupiti po puno povoljnijoj cijeni. Nama je cilj demografija, stvaramo lijepu priču za našu općinu - rekao je Tomas.

Sporazumi za mlade obitelji, odnosno za višestambene zgrade (9 zgrada sa 54 stambene jedinice) dobili su Gorjani, Punitovci, Darda, Semeljci, Draž, Strizivojna, Vuka, Donji Miholjac i Satnica Đakovačka, a za izgradnja obiteljskih kuća (2 projekta s 15 stambenih jedinica) Podravska Moslavina i Ernestinovo. Ovi sporazumi o Međuresornoj suradnji u Osječko-baranjskoj županiji rezultirat će gradnjom 9 višestambene zgrade sa 54 stambenih jedinica ukupne vrijednosti 6.750.000 eura te izgradnjom 2 projekta obiteljskih kuća s 15 stambenih jedinica ukupne vrijednosti 3.750.000 eura.

Ugovore za poticanje održivog povratka na potpomognuta područja kroz financijsku potporu jedinicama lokalne samouprave primili su Osječko-baranjska županija (6), Grad Belišće te općine Bizovac, Ernestinovo, Viljevo, Punitovci i Levanjska Varoš. Cilj ovog programa je poticaj održivog povratka stanovništva na potpomognutim područjima, a ukupna vrijednost projekata iznosi 282.000,00 eura.

Odluke za komunalne projekti u Osječko-baranjskoj županiji dobili su gradovi Beli Manastir, Belišće, Donji Miholjac, Đakovo, Našice i Valpovo te općine Draž, Vladislavci, Marijanci, Semeljci, Feričanci, Petrijevci, Darda, Strizivojna, Satnica Đakovačka, Čeminac, Ernestinovo, Petlovac, Viškovci, Erdut, Magadenovac, Punitovci, Koška, Vuka, Kneževi Vinogradi, Gorjani, Đurđenovac, Viljevo, Šodolovci, Trnava, Podravska Moslavina, Bilje, Levanjska Varoš, Popovac, Drenje, Čepin, Donja Motičina, Jagodnjak, Antunovac i Podgorač, a ukupna vrijednost tih projekata iznosi 1.478.400,00 eura. Inače, Odluke su dodijeljene temeljem natječaja Ministarstva prostornoga uređenja graditeljstva i državne imovine iz veljače 2025. godine, a diljem Hrvatske ove godine sufinancirat će se 366 projekata općina i gradova ukupne vrijednosti 13,1 milijuna eura.

U Valpovu je u subotu 5 srpnja polaganjem vijenaca na gradskom groblju i kasnije u valpovačkom Kulturnom centru "Matija Petar Katančić", gdje je otvorena dokumentarna izložba, obilježena 80. godišnjica stradanja Nijemaca u Hrvatskoj nakon Drugog svjetskog rata.

Prije Drugog svjetskog rata na područjima današnje Republike Hrvatske živjelo je prema grubim procjenama oko 170 tisuća etničkih Nijemaca. No, završetkom rata počeo je i njihov progon budući da su vlasti u srpnju 1945. donijele niz zakonskih propisa kojima je etničke Nijemce u tadašnjoj državi proglasila narodnim neprijateljima, izdajnicima, pomagačima okupatora i ratnim zločincima te ozakonila sve mjere njihova progona, oduzimanja građanskih prava, zatočenja i deportacije. Zbog svoje njemačke etničke pripadnosti desetine tisuća ljudi su izgnane iz svojih domova radi deportacije i konfiskacije te su smješteni u koncentracijske logore od kojih je među najvećima bio onaj u Valpovu.

Obilježavanje se održava pod pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, zamjenik županice Goran Ivanović istakao je kako ovim obilježavanjem dajemo potporu istini, je o tome ovisi suživot. U kontekstu vremena o kojem govorimo prije 80 godina, znamo da je na ovom području živjelo puno Nijemaca, odnosno , kako smo ih mi zvali Švaba. Oni su pokretali kulturni i gospodarski život, bili mentori našim ljudima,  međutim II. Svjetski rat i poraće sve je to promijenilo, Nijemci su u okviru kolektivne krivnje otjerani u logore gdje su mnogi i umrli. Žrtva se nije zaboravila i ne smijemo to zaboraviti, rekao je zamjenik županice Goran Ivanović.

Ovaj logor u Valpovu odnio je više od 2000 žrtava. Kroz njega je prošlo više tisuća nevinih ljudi, mahom žena, starih i djece dok su muškarci odvedeni u drugim smjerovima i najčešće se nisu ni vratili, rekao je predsjednik Njemačke zajednice - zemaljske udruge podunavskih Švaba u Hrvatskoj Vladimir Ham koji je i istaknuo da je nakon Drugog svjetskog rata njemački narod na području cijele bivše Jugoslavije protjerivan pod teretom kolektivne krivnje za nacističke zločine, a Nijemcima je tada oduzeta imovina, ali i sva građanska prava.

Prvi Sporazum o poslovnoj suradnji Osječko-baranjske županije i Obrtničke komore OBŽ potpisali su danas (4. srpnja 2025. godine) županica Nataša Tramišak i predsjednik Komore Stjepan Birović. Sporazum je potpisan u prostorijama Komore u Svilajskoj ulici u Osijeku te, uz niz mjera i potpora koje već provodi Županija, predstavlja još jedan oblik suradnje. Tom prigodom ujedno je 40 polaznika majstorskih ispita primilo diplome o majstorskom zvanju.

- Današnjim potpisom Sporazuma o suradnji Osječko-baranjske županije i Obrtničke komore, vrijednim 7.000 eura, podržat ćemo aktivnosti koje provodi Obrtnička komora, njihovo sudjelovanje na sajmovima, promotivne i druge aktivnosti obrtništva. S ponosom smo također podijelili majstorske diplome obrtnicima koje su položili majstorske ispite tijekom ove godine. Inače, na području Županije bilježimo snažan porast interesa za obrtnička zanimanja, a trenutno imamo aktivno 7.264 obrta, što je porast u odnosu na prošlu godinu od 11,6 %, čime možemo reći da je prosječni rast na području Osječko-baranjske županije veći nego na razini cijele Republike Hrvatske. Samo u zadnjih mjesec dana broj obrta je povećan za 50, pa vjerujem da će se taj trend nastaviti, a time i ukupan razvoj obrtništva, kao i kvaliteta rada za koju trebaju vještina, znanje, kreativnost i dakako stručnost - rekla je županica Nataša Tramišak te čestitala svim dobitnicima majstorskih diploma.

Predsjednik Obrtničke komore OBŽ Stjepan Birović naglasio je kako je evidentan nedostatak dobrih majstora te čestita novim diplomiranim majstorima svojih zanata. Naglašava da je osječko-baranjska Obrtnička komora jedina komora u Hrvatskoj koja ima i majstorski ispit za glazbalara. - To je pokazatelj da nastojimo ugoditi svim obrtima i potrebama koji se na našem području jave da bi mogli polagati majstorski ispit, a ne da idu po drugim komorama. Imamo više od 7.200 obrta, rastemo iz dana u dan te nastojimo pružiti kompletnu uslugu našim obrtnicima kroz Obrtničku komoru, ali isto tako i kroz naša udruženja - kazao je.

- Zahvaljujem Županiji na potpisivanju Sporazuma i dodijeli sredstava. Naša suradnja se sve više proširuje i s Upravnim odjelom za gospodarstvo OBŽ i županicom, što je na pohvalu, a znači da prepoznaju i obrtnike i naše gospodarstvo koje se polako širi, zapravo vraća na stare grane prije rata. Obrti su najjednostavniji oblik gospodarstva u koji ljudi normalno ulaze, neki i zatvaraju poslije određenog vremena, no većina ostaje i opstaje na tržištu rada jer su žilava struktura gospodarstva te se i dobro i jako brzo prilagođavaju novim uvjetima. Vjerujem da će Osječko-baranjska županija biti jedan od predvodnika u razvoju obrtništva - poručio je predsjednik županijske Obrtničke komore.