Vijesti

„Dužijanca 2025.“, tradicionalna svetkovina bunjevačkih Hrvata u Republici Srbiji povodom završetka žetve i zahvale Bogu za plodove zemlje, u organizaciji Udruge bunjevačkih Hrvata održana je u nedjelju (10. kolovoza 2025. godine) u Subotici. Manifestacija se ove godine održala po 115. put, pokrenuta je 1911. godine, a više od 30 godina je i važan kulturno-turistički i duhovno-religiozni događaj.

Program središnjeg dijela manifestacije počeo je u jutarnjim satima u Crkvi sv. Roka, koja se smatra kolijevkom „Dužijance“, blagoslovom i ispraćajem ovogodišnjeg predvoditeljskog para, bandaša Tomislava Ivankovića i bandašice Marije Dulić te svečanom povorkom bandaša i bandašica iz okolnih sela te iz Bajmoka, Lemeša i Sombora, uz Kraljice, mlade i djecu u narodnim nošnjama, pratioce bandaškog para do Katedrale sv. Terezije Avilske i potom svetom misom zahvalnicom. Euharistijsko slavlje predvodio je zrenjaninski biskup Mirko Štefković u zajedništvu s biskupom Subotičke biskupije Franjom Fazekasom i svećenicima Biskupije.

Najsvečaniji dio programa bila je tradicionalna povorka sudionika do središnjeg gradskog trga. U programu su sudjelovali članovi kulturno-umjetničkih društava iz Hrvatske, Mađarske i Srbije, brojni mladi i djeca u narodnim nošnjama, svečane zaprege i konjanici, Kraljice, risari i risaruše, tamburaški sastavi, središnji bandaški par, mali bandaš Ivan Vukov i mala bandašica Sara Vojnić Hajduk, biskupi, svećenici i časne sestre i brojni građani, čuvari i štovatelji običaja i kulture Hrvata u Vojvodini. Pred kraj povorke bandaš Tomislav predao je žitni vijenac gazdi improviziranog salaša, dok je bandašica Marija predala kruh pomoćniku gradonačelnika Subotice Srđanu Samardžiću. U večernjim satima održan je program pod nazivom „Bandašicino kolo“, a duhovni dio programa ovogodišnje Dužijance bila je posjeta grobu mons. Blaška Rajića u Kerskom groblju u Subotici.

Među posjetiteljima i gostima bili su zamjenik županice Osječko-baranjske županije Goran Ivanović, državna tajnica u Ministarstvu kulture i medija Dražena Vrselja, zastupnici Hrvatskog sabora Ivo Zelić, Stipan Šašlin i naravno Jasna Vojnić, saborska zastupnica i predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji koja je naglasila da proslava „Dužijance“ svjedoči o raskoši tradicije bunjevačkih Hrvata, ali i o bogatstvu suživota u Subotici.

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na Kapelici Kraljice mira, danas  (4. kolovoza 2025. godine) je obilježen Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja.

U sjećanje na poginule branitelje vijence je položili su, u ime Osječko-baranjske županije, zamjenici županice Josip Miletić i Goran Ivanović, izaslanstva Grada Osijeka, Hrvatske vojske i policije te Koordinacije udruga branitelja i stradalnika Domovinskog rata Osječko-baranjske županije.

Zamjenik županice Osječko-baranjske županije Goran Ivanović čestitao je svim hrvatskim braniteljicama i braniteljima njihov dan.

- Želio bih poslati snažnu poruku nas, koji danas sudjelujemo u razvoju Osječko-baranjske županije i Republike Hrvatske, da je upravo njihova žrtva motiv u stvaranju nove i ljepše Hrvatske i Osječko-baranjske županije. Treba se prisjetiti svih onih koji su dali život za obranu onoga što imamo danas, a to je neovisna i slobodna Republika Hrvatska. Njima nikada dovoljno reći hvala za ono što su učinili., istaknuo je zamjenik županice Ivanović.

Uime Grada Osijeka, počast poginulima odao je zamjenik gradonačelnika Grada Osijeka Dragan Vulin rekavši kako je ovo prilika da se prisjetimo svih onih koji su dali svoje živote u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, ali i da se obilježi 30. obljetnica vojno-redarstvene operacije Oluja koja je simbol oslobođenja Hrvatske.

- Oluja nije bila jedina oslobodilačka akcija, ali je bila kruna svih tih akcija te je, simbolički, jedan od temelja moderne, slobodne i suverene hrvatske države. Istaknuo bih kako Olujom Hrvatska nije bila u potpunosti oslobođena jer je nakon toga uslijedila mirna reintegracija istočne Hrvatske. No, da nije bilo Oluje i da nije bilo te veličanstvene pobjede u Domovinskom ratu, preduvjeti za mirnu reintegraciju ne bi bili stvoreni. Tom operacijom su završena borbena djelovanja u ratu te su ostvareni svi preduvjeti za potpunu reintegraciju okupiranih prostora u Hrvatskoj, rekao je zamjenik Vulin.

U nedjelju navečer (3. kolovoza 2025.) u Ernestinovu je otvorena 52. Kiparska kolonija Ernestinovo. Uoči svečanog otvorenja u ernestinovačkoj galeriji prethodno upriličena je izložba skulptura Spomen Petru Smajiću.

Ovogodišnjiu koloniju svečano je otvorio zamjenik županice Goran Ivanović Lac s načelnicom Marijanom Junušić i presjednikom Likovne udruge Petar Smajić Matom Tijardovićem.

Zamjenik županice Goran Ivanović poznat je kao veliki ljubitelj tradicijskog stvaralaštva i naive kao važnog dijela našeg identiteta.

- Kad neka priredba ima više od 50 godina, konkretno ova u Ernestinovu s 52 godine kiparstva i slikarstva, zasigurno je i brend i velika top priredba, kako u ovom tradicijskom smislu, tako isto i u turističkom smislu. Ono što mene kao čovjeka koji sudjeluje u političkom životu naše županije raduje to da nalazimo snagu, da još uvijek nalazimo dovoljno prostora, vremena i novca da ovakve priredbe jednostavno ne smiju prestati. Štoviše, tražimo nove prilike za mlade, za one koji će doći poslije nas, a i ovaj veliki projekt koji se gradi u Ernestinovu - Kreativni dječji centar - upravo govori u prilog tome. Osječko-baranjska županija snažno podupire Kiparsku koloniju, županica Nataša Tramišak, kao, rekao bih, i susjeda općine Ernestinovo iz obližnjeg Ivanovca, svojim angažmanom, trudom pa i u razgovoru s načelnicom Općine traži upravo te nove prilike. Svim organizatorima, kiparima, slikarima želim da ovih tjedan dana trajanja Kiparske kolonije provedu lijepo na prostoru naše Županije, da djela koja će ostati u fundusu Kolonije budu nešto što će biti zalog generacijama koje dolaze iza nas - poručio je zamjenik županice Goran Ivanović.

Junušić je tom prigodom podsjetila da je Ernestinovo kolijevka naivnog kiparstva i centar naivnog stvaralaštva pa je i izložba posvećenu umjetniku čije je djelo ostavilo dubok trag u kulturnoj baštini. Naivne skulpture, izrađene u starom slavonskom hrastu, dio su identiteta Ernestinova i razlog svakogodišnjeg ljetnog okupljanja na Koloniji.

- Kultura je ono što nas povezuje i razlikuje, a naivna skulptura je ono po čemu je Ernestinovo prepoznatljivo, ne samo u Hrvatskoj, već i u svijetu. Kiparska kolonija u Ernestinovu dokaz je da trud i vizija jedne male zajednice mogu stvoriti nešto veliko i trajno. Temelj te priče je Petar Smajić - samouki kipar koji je u Ernestinovo donio ne samo svoje umijeće, nego i duh stvaranja, tiho nadahnuće koje je okupljalo druge umjetnike. Postoji prostor između suvremene umjetnosti i narodne tradicije. Prostor između ideje i impulsa, sna i jave, mašte i iskonske jednostavnosti. Rijetki se usude zakoračiti u to tiho, ali duboko prostranstvo. Oni koji to učine, često se nađu upravo u svijetu naivne umjetnosti. Njenih starosjedioca nije bilo mnogo. Rasuti poput sela na slavonskom pejzažu. Odvojeni vječnim beskrajem i spokojem zemlje između. Zemlje koja nam daje i koja nam oduzima. U tom beskrajnom krajoliku, na raskrižju prošlosti i sadašnjosti, raste umjetnost koja ne traži potvrdu, ali zauvijek ostaje istinita. Umjetnost koja nije naučena, već iznikla iz zemlje, ruku i srca. To je umjetnost Petra Smajića - kazala je Marijana Junušić.

Jedan od začetnika Kolonije kipar Mato Tijardović iskreno je istako kako nije očekivao ovako dugu tradiciju  Kolonije

- Čujte, nisam ni zamišljao da ću toliko poživjeti kada sam počeo prvu Koloniju raditi. Presretan sam, pogotovo ove godine što imamo samostalnu izložbu Petra Smajića, dobili smo iz osječkog muzeja eksponate pa je to stvarno bogata i krasna izložba, njegov početak i pri kraju kako je radio. Ove smo godine pozvali kipare, odazvalo se 12 kipara, pet slikara i dvije umjetnice koje rade sa slamom. Naime, napravili smo kontakt sa slamaricama jer smo dobili zajednički novac od EU za obnovu Galerije u suradnji s Kućom slame u Tavnakutu, a što pokrećemo nakon Kolonije - kazao je Tijardović.

U Dalju je danas (1. kolovoza 2025. godine) dostojanstveno obilježena 34. godišnjica tragične pogibije 39 hrvatskih branitelja, pripadnika Policijske postaje Dalj, Zbora narodne garde i civilnih službi koji su 1991. godine, u neravnopravnoj borbi, položili svoje živote za obranu domovine. Obilježavanju su uz obitelji poginulih branitelja nazočili županica Nataša Tramišak, potpredsjednik Vlade RH i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, glavni ravnatelj policije Nikola Milina, predstavnici MUP-a, Ministarstva obrane, suborci te pripadnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata.

Program obilježavanja započeo je polaganjem vijenca u Dunav na pristaništu Aljmaš, a nastavio se polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod Spomen obilježja u Vinariji Erdut te polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod Spomen obilježja ispred Policijske postaje Dalj.

Županica Nataša Tramišak istaknula je da je prije 34 godine započela velikosrpska agresija kada je vojska JNA napala Policijsku postaju Dalj gdje je ubijeno 39 pripadnika policije, ZNG-a i civilne zaštite.

-I danas, 34 godine poslije, sjećamo se njihove žrtve i doprinosa stvaranju suvereniteta i obrane suvereniteta Hrvatske. Dužni smo kroz sve godine koje dolaze trajno čuvati spomen na Domovinski rat, na sva događanja u Domovinskom ratu posebno se sjećajući ovih datuma od početka velikosrpske agresije na Hrvatsku - naglasila je Tramišak.

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova RH Davor Božinović kazao je kako ovo bio jedan od najtragičnijih i najsnažnijih događaja na početku Domovinskog rata kada je smrtno stradalo 39 pripadnika policije, ZNG-a i civilne zaštite. - Žrtva tih ljudi je ostala duboko ukorjenjena ne samo u ljudima ovog kraja već u cijeloj Hrvatskoj jer ovo je žrtva onih koji su znali da neće priteći bilo kakva vrsta pomoći. Znali su da su sami ali nisu se predali čak niti u situaciji koja je bila bezizlazna jer narod koji brani svoju državu, dom, grad ne može biti pobijeđen. To se posebno pokazalo nakon svih događaja 1991. godine, pogotovo u istočnoj Slavoniji, što nas je dodatno učvrstilo da u ratnim uvjetima stvaramo svoju vojsku iz policijskih postrojbi koje su tada bile jedine u mogućnosti pružati oružani otpor agresoru.Danas smo ovdje ponosni i kao čelnici institucija ali i zahvalni kao ljudi. Ovdje se pokazala moralna snaga naše borbe koja je morala rezultirati pobjedom u Domovinskom ratu do koje je došlo snagom volje hrvatskih ljudi, domoljubljem. U godinama u kojima smo stvarali ne samo policijske snage već i oružane snage, a jučer na mimohodu su svi koji su to htjeli, mogli vidjeti koliko smo snažni kao država, koliko su snažne sve sastavnice sigrnosti i koliko je snažna Hrvatska vojska -rekao je Božinović.

Zamjenik osječkog gradonačelnika Dragan Vulin istaknuo je da ga za Dalj vežu posebne uspomene jer je prije 34 godine ovdje postao prognanik a njegov otac bio pripadnik postrojbe policije kao dragovoljac Domovinskog rata koji je preživio napad na Policijsku postaju Dalj. - Mi i sve generacije koje dolaze imamo dužnost prisjećati se ovih događaja i hrabrih ljudi te ne dopustiti nikada da sjećanja na ovo ne izblijedi jer se upravo na ovoj najvećoj mogućoj žrtvi temelji naša sloboda i moderna hrvatska država - poručio je Vulin.

Županica Nataša Tramišak obišla je danas (1. kolovoza 2025. godine),  zajedno s potpredsjednikom Vlade i ministrom unutarnjih poslova Davorom Božinovićem Regionalni centar civilne zaštite Osijek u Bizovcu. Uz Divulje i Jastrebarsko, bit će to lokacija na kojoj će se provoditi obuka u civilnoj zaštiti za ročnike koji vojni rok odluče služiti civilno.

- Ovo je jedan od perspektivnijih objekata kad govorimo o sustavu civilne zaštite. Već je u funkciji, ali užurbano se pripremamo za prve ročnike civilne zaštite koji bi početkom sljedeće godine trebali doći na odsluženje ovog dijela civilnog služenja u sastavu Ministarstva unutarnjih poslova, Ravnateljstva civilne zaštite. Postoje tri kategorije, jedno je, služenje vojnog roka i oni kandidati koji se budu pozivali na prigovor savjesti, što je ustavna kategorija, moći će pristupiti povjerenstvu koje će voditi Ministarstvo unutarnjih poslova. Onda ćemo mi odrediti tko nam je perspektivniji za ovaj dio kategorije, koji će trajati tri mjeseca i gdje će u ovim objektima koji se upravo dovršavaju ti ročnici biti smješteni - izjavio je Božinović i ustvrdio kako će se time sigurnosni sustav podignuti na višu razinu. A da su pripreme u završnoj fazi potvrđuje to što su već gotovi program i udžbenici za osposobljavanje.

Županica Nataša Tramišak zahvalila se potpredsjedniku Vlade i ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću, ravnatelju policije Nikoli Milini i i ravnatelju Ravnateljstva civilne zaštite Damiru Trutu na dolasku u Osječko-baranjsku županiju.

 - Svakako da su nam ova ulaganja vrlo važna kako bi se sustav civilne zaštite na području naše županije, ali i cijele Slavonije, nastavio razvijati i  jačati zahvaljujući čemu će na raspolaganju imati ne samo kvalitetnu i vrhunsku opremu koja je danas potrebna za spašavanje ljudi i imovine, nego i osposobljene kadrove, odnosno ljudstvo. Dio tih kadrova bit će i obveznici služenja vojnog roka koji će odabrati civilno služenje. Podržavamo, naravno, kako uvođenje obveznog vojnog roka, tako i obvezno služenje putem sustava civilne zaštite, sve u svrhu podizanja kvalitete civilne zaštite, zahvaljujući čemu će Ravnateljstvo civilne zaštite, ali i svi stožeri civilne zaštite, imati osposobljeno ljudstvo na koje mogu računati u kriznim situacijama. Svjesni smo da se krizne situacije događaju, da je često potrebno angažirati dodatne snage i u ovom trenutku u sustavu civilne zaštite najviše se oslanjamo na pomoć vatrogasaca, HGSS-a, Crvenog križa i policije. Pratimo i podržavamo razvoj cijelog ovog projekta u svim fazama, u rješavanju imovinsko- pravnih odnosa i ulaganja u infrastrukturu, kako bi ovaj Regionalni centar civilne zaštite dobio svoj puni smisao - istaknula je županica Nataša Tramišak.

Pročelnik područnoga ureda Civilne zaštite Osijek Zvonko Grgec objasnio je za koje će poslove ročnici biti obučeni.

- Nakon temeljnog dijela, proći se specijalističko osposobljavanje i, među ostalim, biti obučeni za spašavanje iz vode, ruševina, KBRN zaštitu, logističku potporu i slično- naveo je Grgec te dodao da će se po završetku obuke ročnici vratiti u svoje gradove i općine gdje će se staviti na raspolaganje i biti pozvani u pomoć u slučaju potrebe.

Županica Nataša Tramišak danas (1. kolovoza 2025. godine) je u prostorijama Osječko-baranjske županije, održala sastanak s potpredsjednikom Vlade i ministrom poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Davidom Vlajčićem, a sastanku su uz zamjenika županice Gorana Ivanovića, nazočile Željka Šapina i Ksenija Jurković iz Državnog inspektorata Republike Hrvatske te načelnica Općine Jagodnjak Danijela Mlinarević i zamjenik načelnika Općine Erdut David Sušac.

Na sastanku se razgovaralo o mjerama zaustavljanja širenja afričke svinjske kuge i stavljanja bolesti pod kontrolu na području Općina Jagodnjak i Erdut. Prema izvještajima nadležnih veterinarskih inspektora eutanazija svinja na gospodarstvima u Općini Jagodnjak je pri kraju i u narednom razdoblju očekuje se dezinfekcija svih objekata kako bi se stvorili preduvjeti za repopulaciju grla u budućnosti. Županica i ministar su ustvrdili da je i dalje nužno strogo pridržavanje mjera biosigurnosti, suradnja s nadležnima, ali i odgovorno ponašanje pojedinaca kako bi se zajedničkim snagama uspješno zaustavilo širenje bolesti.

Županica je naglasila važnost očuvanja stočarske proizvodnje u ovom dijelu Slavonije, posebno istaknuvši kako je svinjogojstvo od iznimnog značaja za gospodarski opstanak brojnih obitelji i ruralnih zajednica, s čime se složio i ministar Vlajčić te je dodao kako će Ministarstvo svojim mjerama i programima osigurati financijska sredstva za sanaciju posljedica afričke svinjske kuge za registrirana gospodarstva, kao i za jačanje biosigurnosnih mjera na terenu. Istaknuo je da je ključno očuvati proizvodne kapacitete i omogućiti što brži oporavak pogođenih subjekata, ali i prevenirati buduće izbijanje bolesti kroz sustavnu kontrolu i blisku suradnju s lokalnim zajednicama.