Vijesti

Županica Nataša Tramišak, zajedno s potpredsjednicima Vlade RH i ministrima Ivanom Anušićem i Olegom Butkovićem, gradonačelnikom Grada Osijeka Ivanom Radićem, predsjednikom Uprave Hrvatskih autocesta Borisom Huzjanom, državnim tajnikom u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Žarkom Tušekom i ostalim nazočnima, danas (25. srpnja 2025. godine) je obišla završne radove na izgradnji posljednjih pet kilometara Koridora Vc kroz Hrvatsku.

Županica se zahvalila se potpredsjednicima Vlade RH i ministrima, Ivanu Anušiću i Olegu Butkoviću na dolasku, istaknuvši koliko je završetak izgradnje Koridora Vc važan za istok Hrvatske. - Posebno zadovoljstvo je vidjeti završetak izgradnje zadnje dionice autoceste, odnosno Koridora Vc ovdje kod nas u Osječko-baranjskoj županiji. Baranja je već integrirana u mrežu Hrvatskih autocesta završetkom dionice do grada Belog Manastira, a sada vidimo da će se u konačnici i završiti cijela dionica Koridora  Vc u Republici Hrvatskoj, što je posebno važno za istok Hrvatske, ali i za cijelu Slavoniju i Baranju. Kada govorimo o prometnoj infrastrukturi, mi znamo koliko je ona važna za gospodarski i svekoliki razvoj određenoga kraja. Od 88,6 kilometara autoceste koja prolazi i Koridora koji prolazi kroz Republiku Hrvatsku, najveći dio se nalazi upravo na području Osječko-baranjske županije i zato je upravo najveći interes bio nama da se taj Koridor i završi, da se izgradi, čime se otvara perspektiva ovom dijelu Hrvatske i cijeloj Slavoniji za povezanost sa srednjom i sjeverozapadnom Europom. Mi znamo da je Budimpešta veliko sjecište svih koridora i autocesta i zaista sam uvjerena da će se odvijati puno veći i snažniji promet upravo i kroz ovu dionicu, kao i ostale dijelove Hrvatske, a onda naravno u konačnici i po završetku cijele dionice autoceste i kroz Republiku Bosnu i Hercegovinu, da će taj promet biti zaista i snažniji. Dakle, otvaraju se velike gospodarske mogućnosti. Na nama je, da to znamo sada i prepoznati i iskoristiti.

- Budući da radovi idu svome kraju, tih 5 km kojih je preostalo završit će se vrlo skoro, a tijekom kolovoza će se dati i zahtjev za tehnički pregled, tako da ćemo kroz rujan ili početkom listopada imati završenu autocestu, puštenu u promet i time će Hrvatska u cijelosti izgraditi 88 kilometara važnog europskog TNT koridora. Time će čitav dio naše domovine, a posebno Osječko-baranjska županija i istok Hrvatske, biti bolje prometno povezani sa susjednom Mađarskom. Puni smisao ovaj koridor će imati završetkom autoceste kroz Bosnu i Hercegovinu, to je nama bitno zbog luke Ploče, ali na taj ćemo dio čekati usuđujem se reći i deset godina. Bitno je da smo mi svoj dio izgradili, završili. Projekt izgradnje Koridora financira se sredstvima Europske banke za obnovu i razvoj i sredstvima Hrvatskih autocesta. Zahvaljujem se predsjedniku uprave, zahvaljujem i županici i gradonačelniku, potpredsjedniku Vlade i ministru Anušiću, jer dok je bio saborski zastupnik i župan, žestoko se zalagao da završimo ovaj dio autoceste. Vi znate da je to u nekom trenutku bilo i zaustavljeno, tamo negdje u vrijeme SDP-ove Vlade, što je bila glupost – rekao je Butković.

Potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Ivan Anušić naglasio je kako je izgradnja Koridora Vc u Hrvatskoj realizirana u suradnji s Vladom RH i resornim ministarstvom, a put do toga nije bio jednostavan. – Projekt izgradnje Koridora Vc nije trebao postojati. Da je bilo pitanje tada ministra Hajdaša Dončića koji je ovaj projekt maknuo iz strategije razvoja, tj. izgradnje, on se ne bi dogodio, ali smo, kao što je rekao ministar Butković, sjeli, razgovarali i premijer, ministar i ja i odlučili smo Koridor napraviti kako je bio i zamišljen, u punom profilu autoceste. Njime ćemo povezati istočnu Slavoniju s Europom, s Mađarskom, nastavno dolje na Ploče. Ovaj je projekt važan za cijeli istok Hrvatske, svjesni smo koliko je prometna povezanost važna i za gospodarski i za svaki drugi razvoj, a upravo će Koridor Vc doprinijeti tome – kazao je Anušić.

Gradonačelnik Grada Osijeka Ivan Radić podsjetio je da je prije malo manje od 3 godine, za Dan Grada Osijeka otvorena dionica od Osijeka do Belog Manastira. - Danas smo ovdje na korak do otvaranja punog profila Koridora Vc do mađarske granice, koji jako puno znači i za Osijek, Osječko-baranjsku županiju i cijeli istok Hrvatske jer se spajamo na europske prometne koridore, što osim bolje prometne povezanosti, bržeg putovanja svakako daje priliku  jačanju i rastu gospodarstva, poduzetništva i zapošljavanja – istaknuo je Radić.

Predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta Boris Huzjan Boris Huzjan rekao je da će za 15ak dana zakazati tehnički pregled. - Početkom 10. mjeseca Koridor Vc bit će pušten u promet. Dionica je duga oko 5 kilometara, ali je vrlo složena dionica. Ima 8 zahtjevnih objekata - 2 nadvožnjaka tako da je tu bilo dosta posla. Zahvaljujem Osijek-Koteksu, izvođaču radova vrijednosti 46 milijuna eura – zaključio je Huzjan.

U Gradu Osijeku danas je održano uručenje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava gradonačelniku Ivanu Radiću, a ugovore je uručio potpredsjednik Vlade RH i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković. Istovremeno je i sklopljen ugovor s tvrtkom KONČAR o izradi i isporuci tih 10 tramvaja.

Županica Osječko-baranjske županije Nataša Tramišak čestitala je Gradu Osijeku na uspješnim ulaganjima i istaknula važnost ovog projekta za cijelu županiju. – Veseli nas svaka investicija i svako ulaganje koje dolazi prema Slavoniji, Osječko-baranjskoj županiji i Gradu Osijeku. Grad Osijek prednjači kao najveći grad unutar županije, ali i u cijeloj Slavoniji. Tako i treba biti, a već sada je jasno da uz razvoj Osijeka mogu napredovati i sva ostala mjesta u Slavoniji, Baranji i Srijemu. Prometna infrastruktura je jedan od najvažnijih preduvjeta za gospodarski razvoj nekog kraja. Zadovoljstvo mi je bilo vidjeti i završne radove na izgradnji Koridora Vc, dionici koja nas povezuje s Republikom Mađarskom, a zahvaljujem i na svim budućim projektima koji su planirani na našem području, posebno kad je riječ o željezničkoj infrastrukturi, ali i cestovnoj te onoj u Zračnoj luci Osijek  – kazala je županica Tramišak.

- Ukupna vrijednost projekta je 20 milijuna eura, a kada se uzme u obzir modernizacija cijele tramvajske infrastrukture, nabava električnih autobusa i punionica, vrijednost ulaganja dostiže 100 milijuna eura. Nabavom ovih dodatnih 10 tramvaja Grad Osijek povećat će svoju flotu na ukupno 20 novih niskopodnih tramvaja, čime će se kompletirati vozni park potreban za cijeli grad. To znači da će u prometu voziti isključivo suvremeni niskopodni tramvaji, dok stari modeli više neće prometovati gradskim ulicama. Grad Osijek je već potpisao ugovor za nabavu prvih 10 niskopodnih tramvaja s tvrtkom Končar, a isporuka se odvija prema planu. Jučer je stigao šesti tramvaj, dok ih pet već prometuje osječkim ulicama. Građani su izrazito zadovoljni novim vozilima koja su sigurnija, modernija i udobnija u usporedbi s prethodnim tramvajima – izjavio je osječki gradonačelnik Ivan Radić. Zahvalio je ministru Butkoviću na dosadašnjoj snažnoj podršci te je istaknuo da su iza njih veliki projekti na području grada, uključujući podvožnjak u Ulici sv. Lepolda Bogdana Mandića i obnovu zgrade željezničkog kolodvora. Također je naveo da su tijeku projekti poput razvoja Zračne luke Osijek, Luke za rasute terete, te Koridor Vc, izrazivši zadovoljstvo ulaganjima u infrastrukturu.

Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković istaknuo je važnost suradnje svih razina vlasti i institucija u realizaciji velikih infrastrukturnih projekata za Osijek i Osječko-baranjsku županiju.

– Osijek je trenutačno jedno od najvećih gradilišta u Hrvatskoj u području prometne infrastrukture. Svjedočimo njegovom kontinuiranom pozicioniranju kao grada koji sustavno gradi svoju budućnost u skladu s europskim standardima održive mobilnosti i zdravijeg urbanog okruženja. Osijek je pozitivan primjer zahvaljujući brojnim investicijama, a koje se provode u svim aspektima prometa: cestovnom, zračnom, riječnom i željezničkom – istaknuo je ministar Butković.

Podsjetio je na realizirane projekte poput već isporučenih 25 novih autobusa, obnovu željezničkog kolodvora i izgradnju podvožnjaka, te na nadolazeće projekte poput obnove putničkog terminala u Zračnoj luci Osijek, novog terminala za rasute terete u riječnoj luci Osijek i obnovu željezničke pruge od Osijeka do Koške.

Potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Ivan Anušić istaknuo je Osijek kao centar gospodarskog i društvenog razvoja istočne Hrvatske.

– To je najveće priznanje i gradonačelniku Osijeka i svima nama, Županiji, Ministarstvu i Vladi Republike Hrvatske, jer se ovdje rade ozbiljni i veliki projekti. Prepoznati smo kao sredina koja ide prema naprijed i koja se razvija. Tu dinamiku i ulogu moramo održati i dalje razvijati, i dalje tako funkcionirati, u što ne sumnjam. Veliki su još projekti ispred nas, i složili smo se kao ekipa koja podupire jedne druge, a naš je cilj prvenstveno prosperitet zajednice koju predstavljamo, što je i zadaća svakog tko se bavi politikom – rekao je ministar Anušić.

U Velikoj vijećnici Osječko-baranjske županije, županica Nataša Tramišak, danas (24. srpnja 2025. godine) je održala koordinacijski sastanak s načelnicima i gradonačelnicima s područja Osječko-baranjske županije, a središnja tema sastanka bio je sustav ranog upozoravanja i protugradne obrane Državnog hidrometeorološkog zavoda. Informaciju o tome dao je glavni ravnatelj DHMZ-a dr. sc. Ivan Guettler.

Županica se zahvalila ravnatelju na dolasku ističući kako je protugradna obrana izuzetno važna tema, s obzirom da je Osječko-baranjska županija u najvećoj mjeri poljoprivredni kraj. - Dugi niz godina u ljetnim mjesecima, kada postoji najveća opasnost od olujnog nevrijemena od tuče, od leda, naši poljoprivrednici, ali i svi stanovnici, su u strahu od ugroze za svoju imovinu, razmišljaju kako zaštititi poljoprivredne usjeve, kako zaštititi voćare, vinogradare, ali i kako zaštititi osobnu imovinu. Svjedoci smo da klimatske promjene nose sa sobom zaista brže promjene u vremenu, vremenskim uvjetima. Dolaze nam superćelijski oblaci, velike oluje koje sa sobom nose zaista veliki potencijal od tuče i to tvorevina leda velike veličine, a imamo primjera, gdje on napravi značajnu štetu, posebno na imovini. Cilj je zaštititi i ljudske živote i osobnu imovinu, dakle i kuće i druge objekte, a svakako naravno i naše poljoprivrednike. Mi smo županija koje je najvećim dijelom poljoprivredni kraj, poljoprivredna županija, naši ratari su najizloženiji, to su kulture koje ne možete zaštiti ni putem zaštitnih mreža kao što možete voćnjake i vinograde. Poljoprivredne kulture, prvenstveno ratarske, njih ne možete na taj način. Zbog toga je važno da imamo učinkovit sustav protugradne obrane. Na području naše županije imamo generatore umjesto raketa, nekada je protugradna obrana bila drugačije organizirana, s drugačijom tehnologijom, korištene su i rakete i avio obrana. Danas to funkcionira putem prizemnih generatora kojih je 55 na području naše županije, a rasprostranjeni su na način da pokrivaju sve dijelove županije. Srebrov jodid, koji se na taj način distribuira u oblake, ima svoj određeni učinak, no vidimo da se i dalje događa elementarna nepogoda, odnosno tuča. Rakete ili protugradna obrana kakva je nekad bila, uvijek je bila čujna, ljudi su znali da se netko bori i pokušava boriti protiv tuče, to su uvijek imali prilike i čuti i vidjeti, pa smo znali da se nešto događa. Generatori su nečujni. Možda je i to razlog što svi mislimo da ona ne postoji. Međutim, protugradna obrana postoji i njome upravlja Državni hidrometeorološki zavod zajedno sa sustavom civilne zaštite, ali ono što je nama najvažnije i dalje da i naši lokalni stožeri civilne zaštite, prvenstveno i gradonačelnici i načelnici, imaju informaciju o postojanju generatora na svom području, na kojoj lokaciji se nalaze i koje su osobe zadužene za njihovo paljenje kako bi i oni, prema bilo kojim informacijama, mogli na vrijeme reagirati kada je najava nekog olujnog nevrijemena – kazala je županica i dodala da je interes Osječko-baranjske zaštititi svoje poljoprivredne površine, ali i ljude i njihovu imovinu. - Mi smo na raspolaganju za sve nove prijedloge i nove mogućnosti i načine, prema uputama struke za daljnje unaprjeđenje sustava protugradne obrane – zaključila je županica.

 - Na poziv županice  danas ćemo prezentirati gradonačelnicima i općinskim čelnicima dva sustava kojima upravlja DHMZ. Prvi je sustav za obranu od tuče, a na području Hrvatske trenutno djeluje 330 lokacija u kojima se aktivno djeluje protiv takvih događaja, od toga u Osječko-baranjskoj županiji na čak 55 lokacija. Informirat ćemo načelnike i gradonačelnika kako sustav funkcionira, koje su njegove jake strane, a koje su slabe strane i nedostaci.  Druga tema o kojoj ćemo razgovarati je sustav upozorenja koji je bio nedavno aktiviran u maksimalnom opsegu na području pet istočnih županija. Imali smo 7. srpnja veliko grmljavinsko nevrijeme koje je aktiviralo naš sustav meteoalarma, od žutog do crvenog upozorenja i sustav SRUK, gdje su naši građani dobili poruku. Srećom, ovi događaji s početka srpnja nisu imali najteže posljedice, a to su ozljede i smrtne posljedice na području županije. Naša želja je da naši gradonačelnici i načelnici što bolje razumiju oba ta sustava i koje su njihove mogućnosti. Sustav protugradne obrane što se tiče tehničkih karakteristika, ima dva elementa, prvi je aktivna tvar, ona je dominantna u Hrvatskoj i u ostalim zemljama, a riječ je o srebrovom jodidu, a drugo su metode unošenja aktivne tvari u oblake, one u praksi uključuje generatore kakvi danas funkcioniraju u Hrvatskoj, uključuje rakete, a postoje varijacije sa zrakoplovnom tehnologijom sa dronovima, s balonima te različite tehničke metode unošenja. Praksa u Hrvatskoj i u drugim zemljama korištenja takvih metoda je višedesetljetna, međutim znanstvena istraživanja, nažalost, ne pokazuju učinkovitost tih metoda. Ono što je preporuka DHMZ-a da na temelju iskustva koje imamo svih ovih desetljeća, u korist različitih načina dostajanja tih takvih spojeva, ipak uložimo više pažnje i sredstava u razvoj novih aktivnih spojeva. Ideja je da smanjimo dimenzije tuče, odnosno da nemamo više veličinu ledene tvorevine od desetak ili više centimetara, nego da su u pitanju manje tvorevine – rekao je ravnatelj DHMZ-a Ivan Guettler.

Županica Nataša Tramišak danas (22. srpnja 2025. godine) je, sa suradnicima, u prostorijama Regionalnog distribucijskog centra OBŽ za voće i povrće, održala sastanak s direktorom Alenom Mamićem na kojem su razgovarali o skladišno-uslužnim kapacitetima RDC-a u 2025. godini s posebnim naglaskom na daljnje unaprjeđenje poslovanja, povećanje kapaciteta skladištenja svježih i prerađenih proizvoda te mogućnostima uključivanja dodatnih lokalnih proizvođača u sustav distribucije. Tijekom sastanka istaknuta je uloga RDC-a u jačanju regionalne poljoprivrede i prehrambene samodostatnosti te njegova potpora proizvođačima voća i povrća.

- Važno je istaknuti da je zakupljenost RDC-a čak 96,6% kapaciteta od ove jeseni, a na Javni poziv objavljen u lipnju javilo se ukupno 15 korisnika. Regionalni distribucijski centar OBŽ ponovno bilježi rast što potvrđuje kako smo prepoznali stvarne potrebe naših proizvođača i osigurali funkcionalan, održiv model podrške domaćoj poljoprivredi. Uz čak 160 tona za ekološki proizvedenu jabuku, veseli podatak da je značajno proširena paleta voća i povrća koji se skladište, od šljive, kruške, borovnice, trešnje pa sve do luka i cikle, a napravljen je i iskorak u preradi soka. Ovo je jasan pokazatelj da RDC postaje ključno mjesto za plasman i distribuciju lokalnih proizvoda te važan oslonac u razvoju regionalnog gospodarstva – kazala je županica.

Direktor RDC-a Alen Mamić naglasio je kako je izuzetno zadovoljan ovogodišnjim odazivom na Javni poziv ističući da ovako visoka popunjenost kapaciteta potvrđuje povjerenje proizvođača u usluge RDC-a te pokazuje da postoji kontinuirana potreba za kvalitetnim skladišnim prostorom. – Ukupni rashladni kapacitet hladnjače je 2.910 tona raspoređenih u 23 rashladne komore, a podijeljen je na dijelove za ekološku i konvencionalnu proizvodnju. Za ekološke proizvode osigurano je 7 komora s U.L.O. režimom hlađenja, i to 3 komore kapaciteta 150 tona i 4 komore kapaciteta 60 tona, odnosno 690 tona rashladnog kapaciteta. Za konvencionalnu proizvodnju planiran kapacitet rashladnih komora je 2.200 tona, raspoređeno u ukupno 16 komora Za konvencionalnu proizvodnju planiran kapacitet rashladnih komora je 2.200 tona, raspoređeno u ukupno 16 komora (10 komora s U.L.O. atmosferom, 6 komora s dinamičkom atmosferom te 6 komora s normalnom atmosferom ukupnog kapaciteta 318 tona). Ukupni skladišni kapacitet hladnjače iznosi 3.228 tona voća i povrća – rekao je Mamić. Dodao je i kako je cilj RDC-a nastaviti pratiti potrebe tržišta, osigurati fleksibilne i konkurentne usluge te dodatno ulagati u modernizaciju i proširenje kapaciteta kako bi se svim korisnicima omogućili još bolji uvjeti skladištenja.

Gospodarstvo Osječko-baranjske županije raslo je drugu godinu zaredom i to u najvažnijim gospodarskim granama, poljoprivredi, trgovini, prerađivačkoj industriji, građevinarstvu, a pozitivno stanje ocrtavaju i druge brojke - ukupni prihodi ostvareni su u iznosu od 5,76 milijardi eura, što je rast od 220 milijuna eura u odnosu na 2023. godinu, a prati ih iznimno visoka dobit, oko 270 milijuna eura.

Županica Nataša Tramišak istaknula je kako je je jedan od glavnih ciljeva županijske uprave stvaranje uvjeta za povećanje gospodarskog rasta, poboljšanje poduzetničke klime u gospodarstvu te rast standarda života stanovnika Županije. - Zaista je lijepo vidjeti pozitivna kretanja iz godine u godinu. O stabilnom rastu i razvoju govore i podaci o 6.800 poduzetnika koji pozitivno posluju, imamo 7.253 obrta što je čak 768 obrta više nego prošle godine, i to je najveći rast na području Republike Hrvatske. To prati, naravno, i porast samih zaposlenih, tako da u ovom trenutku imamo blizu 98.000 zaposlenih na našem području. Sve to znači da se stvorila pozitivna gospodarska i poduzetnička klima u našoj županiji koja je odraz mnogobrojnih ulaganja koje provodimo kao uprava. Primjerice, prva smo institucija u Republici Hrvatskoj koja je još 2018. godine omogućila poduzetnicima kredite s kamatom od 0%, što smo ostvarili u suradnji s HBOR-om. Kroz ovaj oblik suradnje do sada je odobreno 96 kredita u ukupnom iznosu od 18,8 milijuna eura. Također, intenzivno provodimo programe poticanja poduzetništva mladih, žena i početnika kojima nastojimo dodatno pomoći na njihovom poduzetničkom putu – kazala je županica. Dodala je kako se u stvaranju pozitivnog gospodarskog okruženja vodi računa o suradnji s različitim institucijama, posebno obrazovnim, pažljivo osluškujući potrebe tržišta rada.

- Upravo zahvaljujući toj usmjerenosti na razvoj i suradnju, Osječko-baranjska županija postaje sve privlačnije mjesto za ulaganja i pokretanje poslovanja. Veliku važnost pridajemo i digitalnoj transformaciji poduzeća te modernizaciji poslovnih procesa, kako bismo osigurali konkurentnost naših gospodarstvenika. Osim financijske potpore, poduzetnicima su dostupne i edukacije, savjetovanja te mentorske usluge koje im pomažu u rastu i razvoju. U tijeku su i aktivnosti na stvaranju infrastrukturnih preduvjeta za nove poduzetničke zone, čime dodatno jačamo gospodarsku sliku regije. Naš cilj ostaje jasan – osigurati održivi gospodarski rast i otvoriti nova kvalitetna radna mjesta za sadašnje i buduće generacije – zaključila je županica.

Županica Nataša Tramišak danas (18. srpnja 2025. godine) je u prostorijama Osječko-baranjske županije, održala sastanak s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, predvođenih potpredsjednikom Vlade i ministrom Davidom Vlajčićem te državnim tajnicima Zdravkom Tušekom, Ivanom Matijevićem i Tugomirom Majdakom. Sastanku su uz zamjenika županice Gorana Ivanovića i tajnika Županije Ivana Hampovčana također nazočili ravnateljica Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Tajana Karačić, načelnica Sektora u Upravi za veterinarstvo i sigurnost hrane Ljupka Maltar, ravnatelj Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu Hrvoje Hefer te  Željka Šapina, Ksenija Jurković i Gordan Jerbić iz Državnog inspektorata Republike Hrvatske.

Na sastanku se razgovaralo o mjerama zaustavljanja širenja afričke svinjske kuge i stavljanja bolesti pod kontrolu na području Osječko-baranjske županije. Županica i ministar su ustvrdili da je nužno pridržavanje mjera biosigurnosti, ali i odgovorno ponašanje pojedinaca, osobito u zonama zaštite, kao i u zonama nadziranja, ali i poštivanje svih uputa veterinarske inspekcije i Ministarstva poljoprivrede. Podsjetili su na iskustva iz 2023. godine kada je zajedničkim angažmanom svih stručnih službi, bolest uspješno stavljena pod kontrolu.

Također, dotaknuli su se i važne teme, za koju su ustvrdili da im je zajednički prioritet, a to je pokretanje prerađivačkih kapaciteta za žitarice, na prvom mjestu mlinova kako bi se osigurala dodana vrijednost domaćim poljoprivrednim proizvodima, ali i potaknuo razvoj ruralnih sredina. Na taj način stvorili bi se preduvjeti za stabilnije i konkurentnije domaće tržište žitarica. Sudionici su istaknuli kako je za realizaciju ovog cilja nužna suradnja između javnog i privatnog sektora te strateška ulaganja u infrastrukturu i tehnologiju.

Virovitičko-podravska  županija bila je domaćin 19. sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, koja je pod predsjedanjem premijera Andreja Plenkovića održana danas (17. srpnja 2025. godine) u Slatini. Uz premijera Plenkovića, župane pet slavonskih županija, sjednici su nazočili ministri Oleg Butković, Branko Bačić, David Vlajčić, Marin Piletić, Damir Habjan, Ante Šušnjar i Marko Primorac te ministrice Nataša Mikuš Žigman, Marija Vučković i Irena Hrstić, kao i državni tajnici, rektori, saborski zastupnici, predstavnici udruga poslodavaca, županijskih razvojnih agencija i drugi gosti.

Premijer Plenković je u uvodnom govoru istaknuo kako nakon lokalnih, Hrvatska ima tri godine ispred sebe bez izbora i priliku da se svi zajednički posvete radu na poboljšanju kvalitete sugrađana u svim krajevima Hrvatske. Naša politika prema regionalnom razvoju je polučila velike rezultate, nastavio je premijer, objasnivši da je analiza Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije pokazala da je na lokalnim izborima došlo do promjene vlasti u samo 17 posto jedinica, a 83 posto je potvrdilo političku opciju u koju je ranije imala povjerenje. Istaknuo je da to govori o radu i trudu ljudi i stranaka kojima je iskazano povjerenje, ali je i važna poruka da je Vladina politika regionalnog razvoja, realizacije projekata, fiskalne i funkcionalne decentralizacije i strukturiranog dijaloga dovela do pozicije svakog od onih koji su upravljali nekom razinom lokalne ili regionalne vlasti da dobiju to povjerenje i dalje. - Za Projekt Slavonija, Baranja i Srijem naglasio je da je njime pet slavonskih županija stavljeno u fokus na način kako to nikada ranije nije bio slučaj. Kada se zbroje sva sredstva, za tih pet županija od 2016. do 2025. ugovoreno je 4,5 milijarde eura vrijednih projekata. Od toga Osječko-baranjska županija prednjači sa 1,7 milijardi eura, Vukovarsko-srijemska s gotovo milijardu eura, Brodsko-posavska i Virovitičko-podravska s malo više od pola milijarde, a Požeško-slavonska županija s oko 415 milijuna eura. Tu je još i niz zajedničkih projekta vrijednih 336 milijuna eura -rekao je premijer.

Županica Nataša Tramišak naglasila je kako su rezultati ulaganja u pet slavonskih županija itekako vidljivi u razdoblju od 2016. godine do danas. – To je posebno vidljivo na području Osječko-baranjske županije u kojoj su ugovoreni projekti vrijedni 1,7 milijardi eura, a ugovoreni su iz različitih europskih strukturnih i investicijskih fondova te iz sredstava programa ruralnog razvoja i Ministarstva poljoprivrede. Lijepo je vidjeti da se ovi programi nastavljaju, ali i da se nalaze modeli financiranja strateških projekata. Naš najveći strateški projekt zasigurno je izgradnja KBC-a Osijek, vrijedna oko 800 milijuna eura, kao i izgradnja Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Orlovnjak, procijenjene vrijednosti 111 milijuna eura. Dodatno, tu je projekt revitalizacije vodnih ekosustava Parka prirode Kopački rit, jednog od najvažnijih prirodnih bio staništa ne samo u Hrvatskoj, već i u ovom dijelu Europe. Svjesni smo utjecaja klimatskih promjena na prirodna staništa i ovo je zaista važan projekt kako bi se očuvalo bogatstvo flore i faune u Kopačkom ritu. Također, u pripremi javljanja na natječaj Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije je i projekt revitalizacije Posebnog ornitološkog rezervata Podpanj, vrijedan 2 milijuna eura kojim će se dodatno osigurati vraćanje staništa ptica koje su otišle radi nedostatka vode. Uz to, moram se osvrnuti na ulaganja u poljoprivredu, koja je jedna od naših najvažnijih gospodarskih djelatnosti. Imamo 212.000 hektara poljoprivrednog zemljišta i svjesni smo važnosti poljoprivredne proizvodnje u našoj županiji, a cilj nam je u suradnji s Vladom RH i Ministarstvom poljoprivrede osigurati veće preradbene kapacitete za žitarice. Mi smo najveći proizvođači žitarica, imat ćemo više od 300.000 tona prinosa pšenice ove godine i više od 100.000 tona ječma koje želimo prerađivati u brašno i pekarske proizvode. Razgovarala sam s predstavnicima Hrvatske poljoprivredne komore koji su također zainteresirani za poticanje proizvođača na podizanje kvalitete proizvodnje pšenice, posebno durum pšenice, ali i obične kako bi postigli ono što je potrebno da bi ona mogla ići u preradu – zaključila je županica.

Uoči sjednice Savjeta uručeno je 104 ugovora vrijednih gotovo 98,77 milijuna eura. Ugovori se odnose na projekte vodno-komunalnog gospodarstva, cestovne infrastrukture, gospodarstva, poduzetništva, poljoprivrede, socijalne inkluzije, turizma, kulture, stambenog zbrinjavanja, energetske obnove zgrada te sport.