Vijesti

Potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica danas (7. svibnja 2024. godine) u sklopu programa obilježavanja Dana Europe boravila u Osijeku, jednom od hrvatskih gradova u komu Europska komisija ima svoj centar Europe Direct. Na Filozofskom fakultetu u Osijeku održala je izlaganje studentima na temu „Demokracija i demografija u Europskoj uniji - postignuća i izazovi“, a potom je u Višnjevcu posjetila Centar za nestalu i zlostavljanu djecu, čija je izgradnja sufinancirana europskim sredstvima.

Sudionike skupa na Filozofskom fakultetu u Osijeku pozdravio je dekan prof. dr. sc. Ivan Trojan. - Demokracija i demografija su srž djelovanja Fakulteta te tako organiziramo i naš rad. Naime, kroz različita udruženja sa studentima i nastavnicima gradimo zapravo jednu mikrolokaciju, trudimo se savršenu, gdje kroz studijske programe pokušavamo izgraditi društvo koje će mnogo više cijeniti čovjeka i gdje će se čovjek osjećati ugodniji. To nas povezuje i s drugom velikom temom, demografijom - poručio je dekan Trojan.

Obnašatelj dužnosti župana OBŽ Mato Lukić zahvalio je potpredsjednici Europske komisije Dubravki Šuica na posjetu i izlaganju te naglasio kako su demokracija i demografija izuzetno važne teme, a upravo je ona najkompetentnija da o tomu govori studentima.

- Demokraciji i demografija su uvijek aktualne teme, pogotovo nakon zadnjeg popisa stanovništva kada smo vidjeli konkretne brojke odljeva stanovništva s područja grada Osijeka, naše županije, ali isto tako i Hrvatske - kazao je Lukić. Dodao je da Osječko-baranjska županija prednjači u Hrvatskoj po povlačenju sredstava Europske unije, pa su subjekti s ovog područja do sada sudjelovali u 1.672 projekta ukupne vrijednosti 1,2 milijarde eura.

- To potvrđuje da naša županija dobro slijedi evropske standarde i europskim novcem realizira mnoge vrijedne projekte. Osim toga, Osječko-baranjska županija, zajedno s ostalim slavonskim županijama, u Bruxellesu ima ured kako bi izravno pratili sve odluke koje se donose na europskoj razini - rekao je Lukić.

Dubravka Šuica je naglasila da se kao potpredsjednica EK ne bavi samo Hrvatskom nego sa svih 27 zemalja EU. - U EK gledamo na koji način, što bolje i više uključiti građane u demokratski proces. Želim da građani EU, bez obzira da li su iz Osijeka i Slavonije, Hrvatske ili drugih zemalja, osjete i vide da mogu utjecati na donošenje europskih zakona i propisa. Građani mogu direktno, bez svojih predstavnika, utjecati na to te želimo to prenijeti na sve lokalne, regionalne i nacionalne razine. Zadatak mi je, uz digitalnu i zelenu tranziciju, promovirati i demografsku promjenu ili demografsku tranziciju koja je evidentna u Europi, a i u Hrvatskoj. Dakle, ne bavimo se samo u stopama rađanja, nataliteta, mortaliteta, to je više nadležnost zemalja članica. Mi se bavimo demografijom u puno širem smislu riječi, budući da je demografija horizontalna znanost, disciplina i da se tiče svih dijelova života. U zadnje vrijeme se stvari bitno mijenjaju u pozitivnom smjeru, a ljudi koji su iselili se počinju polagano vraćati - rekla je Dubravka Šuica.

Nakon izlaganja na Filozofskom fakultetu, potpredsjednica EK Dubravka Šuica u pratnji župana Mate Lukića, kao i voditeljice Predstavništva EK u Hrvatskoj Zrinke Ujević koja je sudjelovala i na tribini sa studentima, posjetila je Centar za nestalu i zlostavljanu djecu, o čijem radu ih je informirao ravnatelj Tomislav Ramljak. Izrazio je zadovoljstvo posjetom, osobito što je potpredsjednica Šuica nadležna i za područje zaštite djece na internetu, gdje upravo Centar ima veliku ulogu. Gostima je predstavio i Centar za sigurniji internet koji iz Osijeka djeluje na području cijele Republike Hrvatske, i to u suradnji sa svim relevantnim institucijama, osobito Ministarstvom unutarnjih poslova.

- Centar za nestalu i zlostavljanu djecu je najveći centar za djecu i mlade obitelji u Republici Hrvatskoj, financiran je 100 % iz sredstava europskih fondova i ustvari na jednom mjestu obuhvaća centar za sigurniji internet, liniju za nestalu djecu koja djeluje na područje Republike Hrvatske, poludnevni boravak za djecu s problemom ponašanju, savjetodavni rad i brojne aktivnosti koje radimo provode se odavde za ostatak Slavonije i Baranje, kao i Republike Hrvatske. Posebno želim naglasiti da smo 2022. godine kupili i dodatni plac pored Centra i da su u tijeku pripreme za izgradnju poliklinike, odnosno ustanove javne ustanove socijalne skrbi za djecu i mlade obitelji, s naglaskom na dijagnostiku i tretman - kazao je Ramljak.

U Osijeku su danas (6. svibnja 2024. godine) u povodu Jom Hašoe – Dana sjećanja na žrtve Holokausta i junaštvo židovskog naroda u Varšavskom getu 1943. godine položeni vijenci i upaljene svijeće u Parku Oscara Nemona podno spomenika “Majka i dijete”.

Počast za 6 milijuna stradalih odala su izaslanstva Židovske općine Osijek, Osječko-baranjske županije, Grada Osijeka, Grada Belišća te UHDDR-a Sveti Rok Osijek.

Predsjednik Židovske općine Osijek Damir Lajoš, rekao je kako je unatoč sve većoj pojavi antisemitizma koji se ubrzano širi Europom, ozračje u Osijeku dobro.-Naš grad nije doživio nikakve incidente ili prijetnje i nadamo se da će tako i ostati. Trenutačna događanja u svijetu pokazuju nam da nikada nije dovoljno ovakvih događanja i obilježavanja kojima  ćemo prenositi poruke mira. Antisemitizam je samo promijenio ruho i umjesto s desnice dolazi nam s ljevice, ali načelno se radi o istoj pojavi. Sve što mi možemo pokazati je da u našem gradu tomu nema mjesta što je i vidljivo. Iz Osijeka šaljemo poruku – Nikad više! – zaključio je Lajoš.

Zamjenik župana Osječko-baranjske županije Josip Miletić istaknuo je kako se danas prisjećamo svih žrtava Drugog svjetskog rata, ali i brojnih poginulih u Domovinskome ratu. -Važno je kroz povijest učiti da se takvi zločini više nikada ne ponove i da budućim generacijama ostavimo mir. Ono što vidimo i danas u globalno političkom smislu dosta nestabilnosti u čitavom svijetu tako da su ovakve poruke iznimno važne za buduće generacije – poručio je Miletić.

U ime Grada Osijeka vijenac je položila zamjenica gradonačelnika Osijeka Jasenka Crnković. -Nadamo se da se takvi zločini više neće ponavljati i na nama je da prenosimo poruke mira, prijateljstva, poštovanja i ljubavi prema svim nacijama, vjerama i  svim ljudima drukčije vjeroispovijesti od naše. Grad Osijek je multikulturalan grad koji ima najveći broj nacionalnih manjina u Hrvatskoj i želimo da se svi osjećaju dobrodošli u našem gradu – kazala je Crnković.

U Mandićevcu kod Đakova, na Demonstracijsko vinogradarsko-vinarsko pokušalištu Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek, danas (6. svibnja 2024. godine) državni tajnik Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Domagoj Mikulić svečano je uručio Ugovor o financiranju Projekta “Prilagodba vinogradarstva klimatskim promjenama kroz valorizaciju i implementaciju adaptabilnih genotipova vinove loze - (ADAPTVitis)”. Ugovor za projekt koji se realizira u okviru prekograničnog Interreg VI-A IPA programa Hrvatska-Srbija 2021.-2027., vrijedan 2,1 milijuna eura, primio je dekan Fakulteta prof. dr. sc. Krunoslav Zmaić.

- Nedavno smo u Mandićevcu najavili, a sada i ispunili obećanje, odnosno uručili ugovor za Projekt ADAPTVitis, projekt ukupne vrijednosti 2,1 milijun eura koji se sufinancira kroz Interreg IPA program prekogranične suradnje između Republike Hrvatske i Srbije. Ključno je da omogućimo vinogradarstvu kao značajnoj djelatnosti za Osječko-baranjsku županiju, ali i širu regiju da se odupre izazovima koje su pred nas stavile klimatske promjene. Na ovaj način omogućujemo znanstveni pristup i nova tehnička dostignuća u suradnji dvije snažne ustanove, Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek i Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu da iznađu rješenja za borbu s klimatskim promjenama kako bi očuvali vinske sorte i vinogradarstvo u ovoj regiji - kazao je državni tajnik Domagoj Mikulić.

Obnašatelj dužnosti župana Mato Lukić naglasio je da Osječko-baranjska županija kontinuirano daje potporu poljoprivredi i Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku s kojim ima odličnu suradnju.

 - Naša suradnja je zaista na vrhunskoj razini, a čestitam na ovom izuzetno važnom projektu Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek i Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu. Projekt je izuzetno vrijedan, više od 2 milijuna eura, prati europske trendove, a dobro je i što se financira europskim novcem. S ukupno 2.069 hektara Osječko-baranjska županija je druga po veličini površina koje se nalaze pod vinovom lozom u Hrvatskoj, a vodeće mjesto zauzimamo po proizvodnji vina, oko 109.000 hektolitara. Projekt će novim idejama i rješenjima pridonijeti razvoju nove tehnologije, a posebno edukaciji mladih ljudi kako bi odoljeli svim izazovima klimatskih promjenama - istaknuo je Lukić.

Rektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku prof. dr. sc. Vlado Guberac rekao je kako se projekt sustavno pripremao, te da se u njemu - uz obrazovnu i znanstvenu - ogleda osobito stručna uloga Sveučilišta, a to je suradnja s gospodarstvom, kao i njegov doprinos zajednici kroz inovativne projekte i obrazovanje mladih agronoma.

- I ostale sastavnice Sveučilišta koristit će ovo Pokušalište kroz različite završne konferencije i druge aktivnosti, pa će objekt, kada bude gotov, isto tako biti jedan oblik prezentacije Sveučilišta, i to ne samo Fakulteta agrobiotehničkih znanosti nego cijelog Sveučilišta i njegovih sastavnica. Ovakav znanstveno istraživački centar je veliki iskorak u domaćoj i međunarodnoj prepoznatljivosti Sveučilišta u Osijeku - poručio je rektor Guberac.

Dr. sc. Dragoslav Ivanišević, profesor vinogradarstva i direktor Departmana za voćarstvo, vinogradarstvo, hortikulturu i pejzažnu arhitekturu Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu kazao je kako će fakulteti realizacijom ovog projekta doprinijeti budućem razvoju vinogradarstva i prilagođavanju novim klimatskim promjenama.

- Svjedoci smo iz dana u dan da su klimatske promjene značajne i nanose velike štete, pa su i veliki izazov za poljoprivredu, samim tim i za vinogradarstvo i sektor vinarstva. Nadamo se da ćemo ovim projektom uspjeti naći odgovore na sve što nas čeka u budućnosti, a vezano je za vinogradarstvo i klimatske promjene. Za Poljoprivredni fakultet u Novom Sadu ovo je vrlo značajan projekt, a nastojat ćemo izgraditi i objekt koji planiramo već duži niz godina, a baš u cilju sprečavanja, odnosno borbe protiv klimatskih promjena. Realizacijom projekta poboljšat ćemo svoje kapacitete, stvoriti bolje uvjete za edukaciju studenata, osobito smjera voćarstvo i vinogradarstvo, ali i stvoriti mnogo bolje uvjete za edukaciju samih proizvođača i za transfer novih tehnologija u praksi - kazao je Ivanišević.

U Borovu je danas (2. svibnja 2024. godine) obilježena 33. godišnjica tragične pogibije 12 hrvatskih redarstvenika, pripadnika vinkovačke Specijalne policije, koje su u pokušaju spašavanja dvojice zarobljenih policajaca 2. svibnja 1991. godine u tadašnjem Borovu Selu (danas Borovu), ubili i masakrirali pripadnici paravojnih postrojbi pobunjenih Srba. Prigodni komemorativni program počeo je okupljanjem na ulazu u Borovo, kod „dvanaest čempresa“ te mimohodom Ulicom Dvanaest redarstvenika do Spomen obilježja i mjesta pogibije redarstvenika u centru Borova.

U počast poginulim redarstvenicima vijence su položili i upalili svijeće članovi njihovih obitelji, predstavnici braniteljskih udruga, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, izaslanstvo Vlade RH na čelu s ministrom unutarnjih poslova i potpredsjednikom Vlade Davorom Božinovićem i potpredsjednikom Vlade i ministrom obrane Ivanom Anušićem, glavni ravnatelj policije Nikola Milina s načelnicima policijskih uprava, župan Vukovarsko-srijemske županije Damir Dekanić, izaslanstva gradova Vinkovci, Vukovar i Osijek te izaslanstvo Hrvatskog generalskog zbora. Počast poginulim hrvatskim redarstvenicima odao je i obnašatelj dužnosti župana Osječko-baranjske županije Mato Lukić. Potom je uslijedio svečani program komemoracije, uz odavanje počasti za sve poginule hrvatske redarstvenike i sve branitelje u Domovinskom ratu te čitanje imena poginulih hrvatskih redarstvenika u Borovu. Sveta misa služena je u crkvi sv. Euzebija i Poliona u Vinkovcima gdje su dočekani i sudionici utrke „12 kilometara za 12 redarstvenika“.

Podsjetimo, pripadnici Specijalne jedinice policije iz Vinkovaca 2. svibnja 1991. godine krenuli su u dva autobusa i dva terenca u Borovo kako bi oslobodili dvojicu hrvatskih policajaca, Zvonimira Matkovića i Dalibora Križanovića, koje su u noći 1. na 2. svibanja tijekom redovite ophodnje zarobili pripadnici srpskih paravojnih postrojbi. Odmah po dolasku u centar naselja, iz pripremljene zasjede, počela je pucnjava po hrvatskim policajcima u kojoj su smrtno stradali Stjepan Bošnjak (1955.), Antun Grbavac (1961.), Josip Culej (1966.), Mladen Šarić (1965.), Zdenko Perica (1965.), Zoran Grašić (1969.), Ivica Vučić (1961.), Luka Crnković (1970.), Marinko Petrušić (1966.), Janko Čović (1965.), Željko Hrala (1968.) i Mladen Čatić (1971.). Ranjena su još 23 policajca.

Dobitnik Povelje lokalne samouprave Osječko-baranjske županije (javnog priznanja za doprinos promicanju ideje i prakse lokalne samouprave na području Osječko-baranjske županije) ove godine je Općina Antunovac, dok su Fotoklub Osijek, Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode, Alumni Odjela za biologiju Sveučilišta J.J. Strossmayera, Zelena pravna klinika Pravnog fakulteta Osijek i BP Group d.o.o. Kneževi Vinogradi ovogodišnji dobitnici Zelene povelje Osječko-baranjske županije (javnog priznanja za doprinos očuvanju okoliša te osiguravanju i poboljšavanju kakvoće življenja za dobrobit sadašnjih i budućih naraštaja na području Osječko-baranjske županije).

Na prigodnoj svečanosti održanoj danas (30. travnja 2024. godine) u prostorijama Osječko-baranjske županije u Osijeku, Povelju lokalne samouprave i Zelene povelje Osječko-baranjske županije dobitnicima je uručio zamjenik župana Josip Miletić, a uz laureate te njihove suradnike i prijatelje događaju su nazočili saborska zastupnica Nataša Tramišak, predsjednica Skupštine Osječko-baranjske županije Ivana Bagarić i pročelnici županijskih upravnih odjela.

- Uvjeren da će nagrade biti poticaj za nastavak njihovog uspješnog rada, čestitam svim dobitnicima Zelene povelje na inovacijama, na radu njihovih udruga, kao i na osobnom angažmanu i doprinosu za sve što je zeleno, za očuvanje našeg planeta, a ističem da je briga o okolišu i zelena tranzicija nešto što trebamo činiti kontinuirano. Isto tako čestitam Općini Antunovac koja je svojim lijepim i kontinuiranim radom zavrijedila Povelju lokalne samouprave Osječko-baranjske županije, a brojnim projektima koje su napravili daju primjer drugim općinama na kakav način treba raditi - rekao je zamjenik župana Josip Miletić.

U ime dobitnika zahvalio je Davor Tubanjski, načelnik Općine Antunovac koja je prema vrijednosti indeksa razvijenosti svrstana u petu razvojnu skupinu, odnosno jedina je općina slavonskih županija koja spada u razvijena područja. Naglasio je da dobivanje Povelje lokalne samouprave za Općinu Antunovac znači prepoznavanje Osječko-baranjske županije da Općina ide u dobrom smjeru i dobro radi.

- Godinama smo ulagali i razvijali sve što je potrebno za kvalitetan život stanovništva na području općine i to je ono što danas svi prepoznaju. Najlakše je napraviti staze, ceste i nekakvu infrastrukturu, to se uvijek može i radi, ali bez ljudi, djece, mladosti i osnovnog za život ne bi mogli biti na današnjem mjestu. Govorimo prije svega da je vrtić za nas motor koji bi pokrenuo cijelu općinu i gdje sva djeca imaju svoje mjesto, zatim Gospodarska zona koja je svojim razvojem zaposlila ljude. Radimo projekte poput Zaželi, dovođenje gradskog prijevoza, povezivanje biciklističkih staza, poticanje stambene izgradnje, stipendije i druga ulaganja u ljude da bi došli i živjeli u Antunovcu. Uvrštenjem među najrazvijenije općine u RH smanjene su nam mogućnosti prijava na neke natječaje i javne pozive, no kompenzaciju nalazimo u prihodima općine te smo davno ukinuli prirez. S prihodom od Gospodarske zone uspjeli smo doći do samoodrživosti i da ne ovisimo toliko o poticajima, a naravno država prepoznaje i petu kategoriju te povremeno otvara i natječaje isključivo za tu kategoriju, na što se javljamo - kazao je Tubanjski.

Pravni fakultet Osijek ima tri pravne klinike među kojima je i Zelena pravna klinika, jedina takva u Hrvatskoj. Klinika je osnovana 2021. godine s ciljem osiguranja nužne, učinkovite i primjerene zaštite prirode i okoliša te pravne zaštite svih građana u područjima zaštite prirode i okoliša, kao i omogućavanja studentima uvjeta i prilika za adekvatno stručno, znanstveno i društveno aktiviranje u području zaštite prirode i okoliša.

- Zelena pravna klinika je osnovana iz jednog projekta u komu su sudjelovale okolišne organizacije. Osobit nam je cilj bio uključiti studente u njen rad kako bi učili o očuvanju i zaštiti okoliša kroz konkretne predmete, analizu sudske prakse, pravnih okvira i predmeta na studijskim programima, ali i kroz konkretne predmete koji se pojavljuju među građanima Osijeka, kroz Zeleni telefon, suradnju s brojnim tijelima kao što je Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek, Unikom, upravne odjele Grada i Županije, JU PP Kopački rit. Mi profesori kroz znanstveno-stručnu djelatnost, konferencije, znanstvene radove, projekte i objave knjiga, ali kao i brojne druge oblike populariziranja znanosti pokušavamo dobiti studente na sve moguće aktivnosti koje zagovaramo kroz Kliniku uključiti s aspekta zaštite prirode i okoliša - kazala je izv. prof. dr. sc. Ana Đanić Čeko, voditeljica Zelene pravne klinike.

Povelja lokalne samouprave OBŽ za 2024. godinu dodijeljena je Općini Antunovac na čelu s načelnikom Davorom Tubanjskim za uspješno organiziranje u postizanju osobitih rezultata u stvaranju povoljnih uvjeta razvitka, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od važnosti za područje Općine, podizanje standarda življenja te zadovoljavanje lokalnih potreba stanovnika na području Općine.

Zelene povelje OBŽ za 2024. godinu dodijeljene su Fotoklubu Osijek za organiziranje izložbe s fotografijama prirode i utjecaj na svijest građana o očuvanju okoliša, Hrvatskom društvu za zaštitu ptica i prirode za brojne aktivnosti u očuvanju, promicanju i zaštiti ptica kroz brojne aktivnosti, Alumni Odjela za biologiju Sveučilišta J.J. Strossmayera za ukazivanje na probleme u ekološkim sustavima, kao i na nove spoznaje i metode očuvanja bioraznolikosti, Zelenoj pravnoj klinici Pravnog fakulteta Osijek za djelovanje s ciljem osiguranja zaštite okoliša i pravne zaštite građana u područjima zaštite prirode i omogućavanja studentima praksu u tim područjima te tvrtki BP Group d.o.o. Kneževi Vinogradi, vodećoj hrvatskoj tvrtki u projektiranju, proizvodnji, instaliranju i puštanju u rad uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i zraka u Osječko-baranjskoj županiji. 

U organizaciji Zavoda za hitnu medicinu Osječko-baranjske županije danas (30. travnja 2024. godine) u Osijeku je obilježen Nacionalni dan hitne medicinske službe. Na središnjem gradskom trgu,  predstavljena su vozila hitne pomoći i sanitetskog prijevoza te prezentirana oprema i pomagala u hitnoj pomoći. Djelatnici Zavoda građanima su mjerili krvni tlak, saturaciju kisika u krvi i šećera u krvi te davali stručne savjete.  

Tom je prigodom zamjenik župana Osječko-baranjske županije Josip Miletić svim djelatnicima hitne medicinske službe čestitao njihov dan i zahvalio na svemu što svakodnevno čine za stanovnike županije i spašavaju živote. -Podrška Osječko-baranjske županije radu Zavoda za hitnu medicinu OBŽ-a bila je neupitna u prethodnom razdoblju i nastavit će se i u budućnosti kako kupovinom opreme i novih vozila tako i edukacijom zaposlenika. Raduje me da je prije mjesec dana u Osijeku s radom počela hitna medicinska helikopterska služba za svih 5 slavonskih županija – rekao je Miletić   

Ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu Osječko-baranjske županije Silvana Sabo podsjetila je kako je Hrvatski sabor 2013. godine 30. travnja proglasio Nacionalnim danom hitne medicinske službe čime se Hrvatska pridružila nizu svjetskih zemalja koje nastoje senzibilizirati javnost o važnosti i specifičnosti ove iznimne odgovorne i teške djelatnost. -Zavod za hitnu medicinu Osječko-baranjske županije obavlja djelatnosti hitne medicinske pomoći s 45 timova T1 i 20 timova T2, 3 tima Hitne helikopterske medicinske službe i sanitetskog prijevoza s 19 timova. Zavod ima ugovoreno i 5 timova za Prijavno-dojavnu jedinicu. Svi su timovi opremljeni nadstandardnom opremom, ali u našem su radu jednako važni kvalitetno obučeni djelatnici koji su puni entuzijazma, volje i ljubavi za ovaj posao – istaknula je Sabo naglasivši izvrsnu suradnju s osnivačem Osječko-baranjskom županijom koja je ove godine osigurala financiranje 12 novih vozila u vrijednosti većoj od milijun eura.

U službi Zavodu za hitnu medicinu OBŽ-a posljednje 3 godine radi i medicinski tehničar Tomislav Varga. -Raditi u Hitnoj iznimno je odgovoran i stresan posao. Najvažniji je naš dolazak do pacijenta koji treba biti u što kraćem roku kako bismo na vrijeme pružili potrebnu medicinsku skrb – ističe Varga.

Inače, Zavod za hitnu medicinu OBŽ-a čine 50 doktora medicine, 116 medicinskih sestara/tehničara i 83 vozača. Godišnje prijeđu 2,3 milijuna kilometara i izvrše više od 25.000 intervencija na terenu, 5.500 ambulantnih pregleda pacijenata, 25.000 županijskih sanitetskih prijevoza, 1.700 međužupanijskih prijevoza pacijenata, 25.000 prijevoza dijaliziranih  pacijenata i više od 5 sanitetskih  prijevoza pacijenata u inozemstvo.