Vijesti

Svečana promocija kalendara Osječko-baranjske županije održana je danas (16. prosinca 2024. godine) u središnjoj zgradi Županije. 13 nagrađenih autora uvodno su pozdravili župan Mato Lukić i predsjednik žirija, fotograf Damir Hoyka koji su im čestitali na izvrsnim radovima.

- Ovo nije prvi kalendar čiji su autori naši sugrađani i ja se ovim putem zaista zahvaljujem svima koji su sudjelovali jer smo kroz njihove radove imali priliku upoznati i one dijelove županije koje možda slabije poznajemo. Njihove fotografije dodatno su otkrile ljepote cijele županije te će poslužiti kao najbolja pozivnica budućim posjetiteljima i turistima. Ove godine mi je posebno drago da nam se u izboru najboljih fotografija pridružio Damir Hoyka, naš poznati i priznati fotograf koji je od pristiglih 111 fotografija izabrao 12 najboljih – kazao je Lukić i pozvao sve zainteresirane da i dogodine sudjeluju u foto natječaju Osječko-baranjske županije.

Dio ovogodišnje nagrade bio je PhotoWalk, radionica fotografiranja čiji je fokus kako uočiti motiv i snimiti ga na kompozicijski korektan, 'fotopismen' način. Teoretski dio koncipiran je tako da bude razumljiv svim nivoima foto predznanja, a snimanja se realiziraju mobitelom. U uvodnom dijelu sudionicima se pruža sukus temeljnih uputa za snimanje bolje fotografije. Nakon uvoda, sudionici kreću u 'šetnju' i tijekom ostatka radionice, prikazuju na ekranu svog mobitela fotografije koje su snimili, a od Damira Hoyke dobivaju individualne povratne informacije i instrukcije.

- Prekrasno je biti u poziciji pohvaliti ljude koji su se potrudili napraviti nešto novo, vidjeti neke nove vizure Osječko-baranjske županije i u krajnjoj liniji istaknuti najbolje radove koji će možda inspirirati nekoga da se okuša u fotografiji. Ono što je meni bilo važno pri odabiru najboljih 12 fotografija je prepoznati osobni trud, ono najbolje od svakog pojedinca – rekao je Hoyka.

Sudionica ovogodišnjeg natječaja i autorica nagrađene fotografije Ankica Ursić Molnar izrazila je zadovoljstvo zbog sudjelovanja i osvojene nagrade, a posebno ju, kaže, veseli, rad s Damirom Hoykom. Objasnila je da je nagrađena fotografija nastala u ranim jutarnjim satima, a glavni motiv na njezinim radovima su šumske životinje.

Prigodnim programom u Gospodarskom centru Osječko-baranjske županije u Osijeku danas (16. prosinca 2024. godine), Obrtnička komora Osječko-baranjske županije obilježila je 30. godišnjicu svog postojanja. Uz članove Komore na čelu s predsjednikom Hrvatske obrtničke komore Daliborom Kratohvilom i predsjednikom Obrtničke komore OBŽ Stjepanom Birovićem, svečanosti su nazočili saborska zastupnica Nataša Tramišak, zamjenik župana Osječko-baranjske županije Josip Miletić i drugi uzvanici.

- Broj obrta u Hrvatskoj je u konstantnom porastu zadnjih godina, a za te trendove postoji više razloga. Prije svega dobrim mjerama Vlade Republike Hrvatske spasili smo obrtništvo u COVID-u, zamrznuli smo cijene energenata, šta je obrtništvo uvelike pomoglo, a mjerama Zavoda za zapošljavanje mladi ljudi uzimaju sudbinu svoje u svoje ruke i pokreću svoje privatne biznise, obrte. Tako bilježimo snažan rast obrtništva u Republici Hrvatskoj, snažan rast broja zaposlenih u obrtništvu, a na tom tragu je Osječko-baranjska županija, gdje se događa i malo veći postotak novotvorenih obrta. Vjerujem uskoro, čak do kraja ove godine, da će obrtništvo Osječko-baranjske županije brojati više od 7.000 članova, a to govori koliko je uloga obrtništva važna za razvoj gospodarstva ove županije - rekao je Dalibor Kartohvil, predsjednik Hrvatske obrtničke komore.

Zamjenik župana Josip Miletić čestitao je nazočnim obrtnicima vrijednu obljetnicu te naglasio kako je Obrtnička komora OBŽ generirala puno pozitivnih trendova, između ostalog i s edukacijskim ciklusima je učinila da obrtnici iz godine u godinu budu snažniji i da ih je sve više. - Imamo pozitivne trendove u zapošljavanju, ali isto tako poslovanje obrtnika u proteklom razdoblju je nešto što nam daje podstrek da možemo vjerovati u nastavak pozitivnih trendova. Čestitam obrtnicima, uvjeren sam da ćemo zajednički, uz potporu Osječko baranjske županije, nastaviti sve dobre, vrijedne, kvalitetne projekte i da će obrtnici nastaviti s kvalitetnim radom, zapošljavati, omogućavati lijep obiteljski život u Slavoniji. U tomu svima želim puno uspjeha - poručio je Miletić.

- Obrtništvo, malo i srednje poduzetništvo su okosnica gospodarstva države, tako naravno i Hrvatske. Kada govorimo u kontekstu Osječko-baranjske županije, dosta često volimo isticati pozitivne rezultate i rast broja poduzetnika, a posebno rast broja obrta koji je zaista iz godine u godinu sve veći i veći. Možemo reći da je obrtništvo opstalo i u najtežim vremenima kada je gospodarska aktivnost bila puno manja. Naravno, sada je i gospodarska aktivnost u državi značajno povećana, a to vidimo prati i naše obrtništvo. Obrtništvo diljem Osječko-baranjske županije ima veliku tradiciju, a već 30 godina postojanja Obrtničke komore naše županije, koja je sigurno na usluzi svim našim obrtnicima, pomaže da bi oni opstali, zapošljavali i da bi zajedno stvarali pozitivno poslovno okruženje. Vjerujem da će tako biti i u buduće, a veliku podršku sigurno imaju. Ovom prigodom želim dodatno istaknuti da i zakonodavstvo osluškuje potrebe i obrtnika i poduzetnika. Prošli tjedan smo u Saboru usvojili izmjene poreznih zakona gdje se značajno povećava prag za ulazak u sustav PDV-a. Umjesto dosadašnjih 40.000,00 eura, prag se podiže na 60.000,00 eura, što će sigurno olakšati rad prvenstveno malim obrtnicima, ali svima koji tek počinju svoje poslovanje - istaknula je saborska zastupnica Nataša Tramišak.

Obrtnica iz Osijeka Marija Vilinek Štrekelj ističe da je cijeli radni vijek u obrtništvu, a njena obitelj je u obrtništvu već skoro 78 godina. - Ja ne znam za drugo i meni je jako lijep biti obrtnik. Naravno, kao i svaki posao, obrt ima svoje ljepše i ružnije strane, a ljepši dio je kontakt s ljudima koji konstantno dolaze kod vas. Kroz tu suradnju upoznajete mnogo ljudi, a o težem dijelu nećemo danas dok je proslava obljetnice - kazala je.

Uz čestitke svim obrtnicima povodom jubilarne godišnjice, predsjednik HOK OBŽ Stjepan Birović podsjetio je na povijest osnivanja i djelovanja županijske Obrtničke komore te naglasio: - Sada slavimo 30. godišnjicu, svoj rođendan, i to sa 6.835 obrtnika prema podacima od 1. listopada ove godine, no to je sada negdje već blizu 7.000 obrtnika, što znači da nikad nije bilo više članova Komore. Pokazatelji otvaranja obrta i mjera Vlade koje potiču taj dio su zbilja dobri na području Osječko-baranjske županije, pa smo peta-šesta komora na razini Hrvatske. Prednjače uslužni obrti, ali i drugi obrti koji se poslaguju. Dosta dobar dio obrta su proizvodni, a znamo da se otvaranjem velikih firmi, koje se sada trenutno otvaraju na području grada Osijeka, potiču i obrti jer se oni uvijek naslanjaju na velika poduzeća - rekao je Birović.

U Koncertnoj dvorani „Franjo Krežma“ Kulturnog centra Osijek danas (14. prosinca) je održan četvrti zajednički božićni koncert glazbenih škola Osječko-baranjske županije „Božić s glazbenim školama“. Koncertu su nazočili zamjenik župana Osječko-baranjske županije Josip Miletić, saborska zastupnica Nataša Tramišak, pročelnica UO za obrazovanje i mlade Miranda Glavaš-Kul zajedno s brojnom publikom među kojima su bili i nastavnici, mentori, učenici i roditelji.

Prvi koncert novoosnovane glazbene škole u Osijeku održan je 18. prosinca 1921. godine, a povodom proslave stote obljetnice Glazbene škole Franje Kuhača Osijek 2021. godine, u organizaciji Osječko-baranjske županije održan je prvi zajednički božićni koncert glazbenih škola s područja županije koji se otada održava jednom godišnje u predbožićno vrijeme. 

- Ove godine je to prvi put u novoj Koncertnoj dvorani i posebno smo zbog toga sretni i uzbuđeni, posebice učenici svih naših glazbenih škola s područja Osječko-baranjske županije. Uz održavanje božićnog koncerta iskoristili smo priliku da posebno istaknemo i nastavnike s područja naše Županije koji su dobitnici  nagrada za najbolje odgojno-obrazovne djelatnike u Republici Hrvatskoj. Osječko-baranjska županija prepoznaje i nagrađuje njihov predan rad na doprinosu odgoju i obrazovanju naše djece - kazala je pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje i mlade Miranda Glavaš-Kul.

Vrhunskim izvedbama publici su se predstavili zborovi Osnovne škole „August Harambašić“ iz Donjeg Miholjaca, Glazbene škola pri Osnovnoj školi Matije Petra Katančića iz Valpova, Osnovna glazbena škola Kontesa Dora iz Našica, Umjetnička škola Beli Manastir, Osnovna glazbena škola pri Osnovnoj školi „Ivan Goran Kovačić“ iz Đakova i Glazbena škola Franje Kuhača Osijek. Bila je to prilika i za dodjele priznanja, pa je prigodno nagrađeno 67 najboljih odgojno-obrazovnih djelatnika s područja Osječko-baranjske županije.

- Riječ je o četvrtom koncertu u organizaciji Osječko-baranjske županije kojim želimo dodatno omogućiti djeci nastup, ovoga puta i u Koncertnoj dvorani ovdje Franjo Krežma u Osijeku. No, svakako treba čestitati na radu tijekom čitave godine svim profesorima, mentorima koji su nagrađeni, kao i uspješnim učenicima. U svemu tome lijepa je prilika za Božić čuti kako naši mladi umjetnici sviraju, a uvjeren sam da će svima nama ostati u lijepom sjećanju - poručio je zamjenik župana Josip Miletić.

- Lijepo je vidjeti da se naše glazbene škole diljem Osječko-baranjske županije iz šest gradova okupljaju u zajedništvu i prezentiraju svoj rad tijekom cijele godine. Zaista se nadam da će nam ovo prerasti u tradiciju te da ćemo i u narednim godinama imati ovo zajedništvo, posebno u duhu božićnog vremena i na kraju godine kada gledamo na sve lijepo što ostavljamo iza sebe u godini koja ne na izmaku. Čestitam mentorima, profesorima, ali i svim mladim talentima na vrijednom radu i trudu i na nagradama koji su dobili tijekom ove godine. Želim im blagoslovljen Božić i sretnu Nova godina - rekla je saborska zastupnica Nataša Tramišak.

- Drago mi je što sam pozvana na ovu svečanost od strane Osječko-baranjske županije kao nagrađena nastavnica. Ovo je već četvrti put, a ono što mogu reći  je da sam izuzetno zadovoljna što je Ministarstvo prepoznalo rad nastavnika koji daju puno više sebe u radu s učenicima. Ono što bih još htjela istaknuti je da je pred nama nastavnicima vrlo veliki izazov u budućoj školskoj godini, i to osobito nastavnicima u strukovnom obrazovanju jer nam slijedi kurikularna reforma koja kreće od iduće školske godine - rekla je jedna od nagrađenih nastavnika Melita Todorović iz Druge srednje škole Beli Manastir.

Na Trgu Josipa Jurja Strossmayera u Đakovu danas (14. prosinca) u 19.00 sati na adventskom vijencu upaljena je treća svijeća, ona koja označava radost.

Upalila ju je predsjednica Skupštine Osječko-baranjske županije Ivana Bagarić.

U prigodnom programu sudjelovali su polaznici Glazbene radionice Klasan – Tamburaški orkestar i solist Ante Miličević. Prigodnu molitvu izgovorio je vlč. Mato Mićan.

U Velikoj vijećnici Osječko-baranjske županije, danas (13. prosinca 2024. godine) je održana završna konferencija projekta „Mladi u fokusu društvenog razvoja“ kojeg Osječko-baranjska županija od 1. siječnja 2024., provodi u suradnji s udrugama DKolektiv-organizacija za društveni razvoj (nositelj projetka) i PRONI Centrom za socijalno podučavanje (partner na projektu). Konferenciji je uz pročelnicu Upravnog odjela za obrazovanje i mlade OBŽ Mirandu Glavaš Kul, predstavnike udruga i društava koja se bave pitanjima mladih te mlade, nazočio i zamjenik župana Josip Miletić.

- Ovim projektom želimo dodatno potaknuti aktivnosti koje su važne mladim ljudima, ali i skrenuti pozornost na poteškoće s kojima se susreću, poput mentalnog zdravlja, pronalaska posla, sudjelovanja u životu zajednice te rješavanja stambenog pitanja. Osječko-baranjska županija u idućoj godini planira uložiti 100.000,00 eura za provođenje ovog programa čime ćemo, siguran sam dodatno osnažiti ulogu mladih u našem društvu. U tome želimo biti lider na ovom području, a još je donedavni župan, danas ministar, Ivan Anušić prepoznao važnost usmjeravanja javnih politika prema mladima što mi ovime činimo – kazao je Miletić.

Pročelnica UO za obrazovanje i mlade OBŽ Miranda Glavaš Kul istaknula je kako su mladi velika skupina koja često nije toliko vidljiva u našem društvu. - Samim time što je naš Upravni odjel za obrazovanje dodao mlade kao posebnu kategoriju, pokazali smo da želimo da oni budu vidljivi i važni. Upravo zbog toga odlučili smo se posebno pozabaviti mladima koji bi trebali biti nositelji promjena u društvu kao što su to tijekom desetljeća u prošlosti i bili. Prepoznali smo da se danas sve češće povlače u sebe, nisu toliko glasni, ne ističu svoje želje i potrebe te sve lakše svoj put pronalaze izvan Hrvatske. Nama je, naravno, namjera da oni ostanu ovdje i doprinesu razvoju našega, a jedna smo od rijetkih županija koja ih stavlja u fokus. U kreiranju programa okupili smo mlade iz različitih sredina, iz različitih kategorija, dakle i oni koji su slabije obrazovani, oni koji su više obrazovani, oni koji su zaposleni, koji nisu zaposleni kako bismo čuli što oni smatraju da im treba i onda smo na temelju toga odredili ciljeve. ovoga programa nam predstoji rad, ovo je sada, rekli bismo, i ako vrlo ozbiljan posao, najlakši dio posla složiti program, sada ga treba početi provoditi. To ćemo svakako raditi sa jedinicama lokalne samouprave, sa općinama i gradovima sa kojima ćemo dogovoriti modele rada i, dakako, sa udrugama koje već okupljaju mlade – rekla je Glavaš Kul.

Nositelj projekta je Udruga DKolektiv – organizacija za društveni razvoj koja se godinama bavi mladima, objasnio je Nikica Torbica ističući kako su javne politike najviša razina utjecaja na zajednicu. - Javne politike su te koje nam daju osnovu i okvir za dugoročno djelovanje. Mi smo na početku ovog projekta, koji je počeo početkom godine, krenuli s istraživanjem potreba mladih pri čemu je više od 1800 mladih odgovorilo na taj upitnik, a nakon analize smo oformili radnu skupinu u kojoj je više od 50 posto mlađih od 30 godina. Program ima 5 tematskih cjelina: obrazovanje, demografiju, zdravlje aktivni u zajednici i rada važno je istaknuti kako imamo i dvije horizontalne teme - mladi u ruralnim sredinama i inkluziju. Programom želimo postići, da kroz tih 119 mjera koje imamo u sljedeće četiri godine napravimo mjerljivu promjenu u pogledu povećanja optimizma kod mladih i njihove želje za ostankom i građenjem naše zajednice – naglasio je Torbica.

Voditeljica Odjela obrazovanja u PRONI Centru za socijalno podučavanje Irena Mikulić kazala je kako je njezina zadaća u provedbi projekta bila pojasniti obrazovanje u troslojnim razlikama i sličnostima vezano za informalno, neformalno i formalno obrazovanje i da mladima predoči obrazovanje kao jedno važno područje. – Željeli smo u dijalogu s mladima vidjeti koji su to izazovi s kojima se oni u različitim sredinama naše županije susreću, bilo da je riječ o većim ili manjim sredinama. Primijetili smo da su mladi vrlo otvoreni, no s druge strane su dosta izolirani od različitih drugih razina obrazovanja, odnosno neformalnog, primarno, gdje u puno malih sredina nema tih mogućnosti. Radi se sporadično, rade to škole, naravno i kroz nastavu, ali i kroz izvannastavne aktivnosti te udruge civilnog društva. No, međutim u puno gradova nema dostupnih i ponuđenih različitih aktivnosti što mladi navode kao jedan od nedostataka – zaključila je Mikulić.

Projekt se provodi do 31. prosinca 2024. Očekivani dugoročni utjecaj projekta je poticanje aktivnog uključivanja mladih u donošenje odluka, stvaranje boljih uvjeta za njihov razvoj te jačanje međusektorske suradnje između vlasti, civilnog društva i mladih. Program će osigurati preduvjete za dugoročne promjene u lokalnim zajednicama a mladi će biti aktivniji sudionici društvenog života.

U općini Strizivojna danas (13. prosinca 2024. godine) je održan okrugli stol pod nazivom „Mladi poljoprivrednici Strizivojne i digitalna budućnost hrvatske poljoprivrede“, u sklopu projekta „Strizivojna – prvo Digitalno selo u Hrvatskoj“. U ime partnera na projektu Poslovnog dnevnika, događaju je nazočio Mladen Miletić, glavni urednik, načelnik Općine Strizivojna Josip Jakobović, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Tugomir Majdak, Željka Gudelj-Velaga, ravnateljica Uprave za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju, obnašatelj dužnosti župana Osječko-baranjske županije Mato Lukić te brojni poljoprivrednici s područja Općine Strizivojna.

Sudionici okruglog stola su potaknuli daljnju raspravu o digitalizaciji poljoprivrede te na kraju 2024. godine rezimirali dosadašnje učinke projekta „Strizivojna – prvo Digitalno selo u Hrvatskoj“, kao i planove za iduću godinu.

- Drago mi je da su Poslovni dnevnik i partneri odabrali upravo Osječko-baranjsku županiju kao županiju koja u kojoj je poljoprivreda najvažnija gospodarska grana za realizaciju ovog pilot projekta.  Predložili smo Općinu Strizivojna iz više razloga, poljoprivrednici imaju više od 1300 ha vlastite zemlje, iznimno je agilna općinska uprava koja okuplja mlade poljoprivrednike, a njih je više od 20%  na području općine. Želja nam je zadržati mlade ljude koji će se baviti poljoprivredom u ruralnim područjima naše županije i mislim da ovaj projekt ide u dobrom smjeru, digitalne i nove tehnologije mogu doprinijeti razvoju poljoprivrede, što je projekt u ovih prvih pola godine i pokazao – rekao je župan Mato Lukić.

Nositelj projekta „Strizivojna – prvo Digitalno selo u Hrvatskoj“ je Poslovni dnevnik, a partneri na projektu su: Osječko-baranjska županija, općina Strizivojna,  tvrtke Digital Agrom, Infodom - Centar kompetencija za osnaživanje prehrambene industrije ruralnih područja, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, HEP, Viridisfarm i Smart Agriculture - SMAGRI. Projekt se provodi uz podršku Ministarstva poljoprivrede.

- Moram reći da smo zadovoljni kako se razvija ovaj nacionalni projekt unutar kojeg ćemo razraditi dodatne ideje u suradnji sa Županijom i s Večernjim listom i Poslovnim dnevnikom i cilj nam je projekt podići na razinu cijele Osječko-baranjske županije. Ministarstvo poljoprivrede za mlade poljoprivrednike ima njih niz mjera kojima omogućujemo investicije u poljoprivredi i dodatnu potporu. Jedan od prvih natječaja koji će ići upravo je za mlade poljoprivrednike i za investicijska ulaganja u njihova gospodarstva. Želimo im približiti mogućnosti i pokazati na koji način oni mogu doći do sredstava, pokrenuti ili osnažiti svoj biznis u poljoprivredi i postati stabilni poljoprivrednici te razviti svoje obitelji na selu – rekao je državni tajnik Tugomir Majdak.

– Izbor Strizivojne pokazao se kao pun pogodak. Posebno mi je drago da smo vidjeli u projektu mlade ljude, a privukao je i veliku pažnju javnosti. Čestitam vam svima na hrabrosti, trudu i želji da budete predvodnik nove ere hrvatske poljoprivrede – rekao je Mladen Miletić, v.d. glavnog urednika Poslovnog dnevnika.

Na okruglom stolu se razgovaralo i o usvajanju digitalnih tehnologija koje su puno „bliže“ mladim poljoprivrednicima. Istraživanja pokazuju kako stariji poljoprivrednici više koriste Facebook, a mlađi Instagram ili TikTok.

– Ne pratimo toliko digitalne platforme Ministarstva poljoprivrede, ali Facebook i TikTok pratimo pa bi nam pomogla i komunikacija na tim kanalima. Treba nam pomoći da se olakša i pojednostavi administracija – rekao je mladi poljoprivrednik Antun.

Jedan od temeljnih ciljeva Projekta je edukacija i primjena novih tehnologija u poljoprivredi, koje značajno olakšavaju posao poljoprivrednika i čine ih konkurentnijim na tržištu u 21. stoljeću. U projektu sudjeluju poljoprivrednici općine Strizivojna, a dio aktivnosti će se provoditi i u široj društvenoj zajednici.

– Mladi su poljoprivrednici kroz projekt dobili priliku postavljati pitanja. Poljoprivreda je uvijek imala svoje izazove, samo moramo iskomunicirati te izazove između općine, županije, ministarstva i pronaći rješenje – rekao je Josip Jakobović, načelnik Općine Strizivojna.

Poljoprivreda je velika šansa za hrvatsko gospodarstvo i selo, ali samo ako je moderna, utemeljena na najnovijim digitalnim tehnologijama. Kroz projekt se želi unaprijediti sve društvene aspekte života na selu i pokušati zaustaviti depopulacija. Cilj je da se dobre poljoprivredne prakse u budućnosti prenesu i na druga sela u Hrvatskoj. Predviđeno trajanje Projekta je jedna godina, a Projekt je potpuno besplatan za poljoprivrednike.

Općina Strizivojna je ogledni primjer kako se zajedničkim snagama od Ministarstva, jedinica lokalne samouprave, tvrtki iz IT te realnog agro sektora, poljoprivrednika i društvene zajednice, uz pomoć medija i snažnih medijskih platformi može pokrenuti digitalizacija Hrvatske.