Vijesti

Prvi dan nove školske 2023./2024. godine danas (4. rujna 2023. godine) u svim osnovnim i srednjim školama na području Osječko-baranjske županije proveden je uz prigodan svečani program. Osobitu pozornost ipak imaju škole koje sudjeluju u Eksperimentalnom programu „Osnovna škola kao cjelodnevna škola - Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja", a od ukupno 62 takve škole u cijeloj Hrvatskoj čak 13 je s područja Osječko-baranjske županije. Među njima je i Osnovna škola Mladost iz Osijeka, koju su tim povodom posjetili ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Radovan Fuchs, zamjenik župana Josip Miletić, gradonačelnik Grada Osijeka Ivan Radić te Jehan Arulpragasam, direktor Svjetske banke za Hrvatsku i Sloveniju.

Ministar Radovan Fuchs rekao je kako će Ministarstvo znanosti i obrazovanja za reformu imati na raspolaganju ukupno 1,7 milijardi eura, a trenutno se koristi novac iz prve tranše NPOO-a u iznosu od 303 milijuna eura, namijenjenih za škole u projektu. Naglasio je da nakon početne faze projekta slijedi gradnja više od 600 škola i oko 450 sportskih dvorana. - Ukupno će se graditi više od 1.200 infrastrukturnih objekata u osnovnom školstvu, a tu je i izgradnja vrtića. Do 2027. više niti jedna škola u Hrvatskoj ne bi smjela raditi u dvije smjene, a sva djeca će obavezno pohađati predškolski odgoj. Cjelodnevna škola je koncipirana za dobrobit djece, ali i roditelja - poručio je ministar i zaključio kako je cilj reforme ujednačiti standarde za sve škole u Hrvatskoj.

Zamjenik župana Josip Miletić istakao je da je Županija osnivač 53 osnovne i 26 srednjih škola u kojima je trenutno puno aktivnosti na početku školske godine. - Želim pohvaliti što je ove godine osiguran besplatan školski obrok na razini cijele države i to je pozitivan primjer koji je prije pet godina krenuo upravo iz Osječko-baranjske županije. Isto tako želimo biti dobar primjer i po pitanju cjelodnevne nastave te je 13 škola uključeno u projekt kojim se, osim infrastrukture, želi djeci omogućiti visok standard učenja - rekao je Miletić te najavio kako će Županija i dalje podupirati sve kvalitetne projekte.

Gradonačelnik Osijeka Ivan Radić je svima poželio sretnu i uspješnu novu školsku godinu. Rekao je kako od 20 osnovnih škola u Osijeku trenutno 10 radi u jednoj smjeni, a od njih su dvije uključene u projekt. Najavio je stvaranje uvjeta da i ostale škole mogu raditi u jednoj smjeni te druge projekte. Posebno je naglasio da je Grad pripremio projektnu dokumentaciju i uskoro kreće s realizacijom projekta centralne školske kuhinje koja će opskrbljivati obrocima sve osnovne škole i vrtiće.

Josip Jukić, ravnatelj OŠ Mladost Osijek, kazao je kako su pripreme za ovu školsku godinu bile je teža nego prethodnih godina, no zajedničkim naporima učitelja, stručnih suradnika, tehničkog i administrativnog osoblja to je provedeno uspješno. - Trenutno smo učenicima omogućili minimalan dio opremljenosti, koja je i do sada bila dobra jer smo sudjelovali u niz projekta. Kada realiziramo veliku javnu nabavu od 400.000 eura, koliko nam je Ministarstvo dodijelilo, smatram da će ova škola biti uistinu jedna suvremena škola, škola budućnosti. Spremni smo za nove izazove - poručio je Jukić.

Podršku projektu cjelodnevne nastave u OŠ Mladost iskazali su također Dalibor Radman, predstavnik roditelja ove škole, zatim Zehra Delić, učiteljica razredne nastave te Zorica Mohnacki, nastavnica prirode i biologije, a zadovoljstvo sudjelovanjem u projektu iskazao i Jehan Arulpragasam, direktor Svjetske banke u Hrvatskoj i Sloveniji.

Povodom Međunarodnog Dana rijeke Drave Javna ustanova za zaštitu prirode Osječko-baranjske županije raspisuje foto natječaj pod nazivom „Živjeti s Dravom“.

Cilj foto natječaja je pokazati ljepotu i jedinstvenu biološku raznolikost rijeke Drave, te na taj način osvijestiti potrebu bolje zaštite i osigurati održivi razvoj Europske Amazone.

Opći uvjeti natječaja:

• • Sudionici natječaja mogu biti stanovnici Osječko-baranjske županije i šire bez obzira na dob.

• • Zadatak natječaja je fotografiranje rijeke Drave ili zanimljivog detalja vezanog za rijeku Dravu; biljni i životinjski svijet, aktivnosti na rijeci Dravi.

• • Svaki sudionik može poslati više fotografija na natječaj i to u digitalnom obliku jer će se iz istih izrađivati novogodišnji kalendar 2024. godine.

• • Minimalna veličina fotografija treba biti najmanje 266 DPI zbog kvalitete fotografije za tisak.

• • Uz fotografiju poslati sljedeće podatke: ime i prezime autora, datum rođenja, adresa, kontakt telefon, naziv fotografije i mjesto snimanja.

• • Maloljetne osobe koje se prijave na natječaj trebaju ispuniti privolu s potpisom roditelja koji daje suglasnost za objavu podataka u svrhu promocije izložbe.

• • Fotografije mogu biti crno-bijele ili u boji.

• • Obrada fotografije u programima za uređivanje fotografije dopuštena je do te mjere koja ne narušava i ne mijenja osnovni smisao snimljenog sadržaja.

• • Svaki od sudionika natječaja prijavljuje isključivo svoje fotografije i preuzima odgovornost za sadržaj.

• • Autorsko pravo - autor slanjem fotografije na natječaj daje suglasnost organizatorima natječaja da bez naknade može objavljivati prijavljenu fotografiju u svrhu promocije izložbe i na društvenim mrežama.

• • Samim sudjelovanjem na natječaju sudionici pristaju na objavu imena i prezimena; Fotografije se šalju na e-mail adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. i privolu za maloljetne natjecatelje također možete zatražiti na istoj e-mail adresi.

Krajnji rok za slanje fotografija je 17. rujna 2023. godine do ponoći.

Žiri će odabrati najbolje fotografije koje će biti izložene 23. rujna 2023. godine na Staroj Dravi Bilje.

Tri fotografije koje budu imale najveći broj glasova bit će nagrađene.

Četvrti puta u srcu Slavonije održava se Đakovo Craft Beer festival, festival domaćeg piva u sklopu manifestacije Đakovačko ljeto. Održan je tijekom ovog vikenda u Strossmayerovom parku, u organizaciji Grada Đakova, Turističke zajednice grada Đakova i Black Hat craft pivovare iz Đakova, uz podršku Osječko-baranjske županije i Hrvatske turističke zajednice.

Na festivalu se predstavilo jedanaest craft pivovara s više od dvadeset vrsta piva, a pivara Frau Gruber stigla je iz Njemačke i donijela dvije ekskluzive u Hrvatsku.

Srednja strukovna škola Antuna Horvata Đakovo i Ugostiteljsko-turistička škola Osijek predstavile su svoje pivo u sklopu Regionalnog centra kompetentnosti u sektoru turizma i ugostiteljstva – VirtuOs.

Predstavljeno je i posebno festivalsko pivo Spakovo koje su napravili pivovara Nova runda iz Zagreba i Black Hat Craft pivovara iz Đakova, a tijekom dvodnevnog pivskog spektakla posjetitelje su zabavljali brojni glazbenici.

- Pivska scena u Đakovu i Đakovštini, području koje je nadaleko poznato po vrhunskim vidimo, privlači sve više posjetitelja. I sam ambijent Strossmayerovog parka je veličanstven, pa uz dobru glazbu nudi Đakovčanima i njihovim gostima ugodno mjesto za isprobavanje domaćih i inozemnih zanatskih piva. Time Grad Đakovo i njihova turistička zajednica šire paletu turističkih proizvoda i vjerujem kako će i ovaj pivski festival iz godine u godinu rasti – istaknuo je župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić koji je u pratnji gradonačelnika Đakova Marina Mandarića i direktorice Turističke zajednice Grada Đakova Marije Burek u subotu obišao Đakovo Craft beer festival.

U Bilju je danas (3. rujna 2023. godine) obilježen Dan sjećanja na poginule i nestale branitelje Bilja u Domovinskom ratu. Odavanje počasti za 20 poginulih i jednog nestalog branitelja Bilja počelo je polaganjem vijenaca na Centralnom i retfalačkom groblju u Osijeku te na groblju u Bilju, a nakon mise u crkvi Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije u Bilju, uslijedio je mimohod svih sudionika glavnom ulicom do Parka hrvatskih branitelja gdje su pred spomen obilježjem položeni vijenci i upaljene svijeće.

Žitelji naselja i Općine Bilja tako se s tugom i ponosom iskazali počast poginulim i nestalim braniteljima, a za Dan sjećanja odabran je 3. rujna jer je tog dana 1991. godine u obrani Bilja, zadnjeg neokupiranog naselja u Baranji, od napada oklopnih jedinica tzv. JNA i pobunjenih Srba poginulo 11 hrvatskih branitelja. Još je 13 zarobljeno, a uz zvjerska mučenja ubijeno je 9 branitelja. Njihova tijela naknadno su pronađena i ekshumirana na raznim stratištima, no za jednog se ni danas ne zna sudbina. Tri branitelja su naknadno razmijenjena.

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća počast hrvatskim braniteljima Bilja odali su članovi obitelji stradalih i nestalih hrvatskih branitelja, župan Ivan Anušić, općinski načelnik Željko Cickaj, saborski zastupnik i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Stipan Šašlin, predstavnici Ministarstva hrvatskih branitelja, Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova te braniteljskih i drugih udruga proisteklih iz Domovinskog rata.

- Bilje je posljednje mjesto koje je 1991. godine okupirano u Baranji, a nakon toga su krenule žestoke borbe oko Osijeka s tri strane. Danas se prisjećamo Bilja i njegove žrtve u Domovinskom ratu. U Bilju je 3. rujna 1991. godine poginulo ukupno 20 branitelja, a jedan još uvijek nije pronađen. Ti ljudi se nikada ne smiju zaboraviti - kazao je župan Anušić te naglasio:

- Razlog zašto imamo samostalnu i neovisnu Republiku Hrvatsku je žrtva hrvatskih branitelja i svih koji su položili živote u obrani Hrvatske od 1990. do 1995. godine. To je prvo, a sve ostalo je nadogradnja. Njima trebamo biti zahvalni, ali isto tako njihovu žrtvu i doprinos samostalnosti Republike Hrvatske moramo prenositi na generacije koje dolaze poslije nas. Danas smo suočeni s mijenjanjem istine, s lažnim istinama koje nam se nameću, suočeni smo s političarima koji su nam susjedi, a čija ratna retorika praktično nije niti prestala. Mi moramo znati našu povijest, moramo znati gdje smo griješili u povijesti i ne smijemo griješiti u budućnosti. Moramo naše mlade naraštaje učiti i pripremati, a Hrvatsku jačati demografski, gospodarski, vojno i na svaki drugi način. Moramo biti snažna i jaka država u budućnosti kako nam se ne bi dogodile tragedije koje su pratile hrvatski narod, i to ne samo od 1990. do 1995. godine nego i puno prije - poručio je župan Ivan Anušić.

Saborski zastupnik Stipan Šašlin istakao je da je malo mjesta koja su doživjela tragediju poput Bilja. - Naša je obveza prisjećati se tih ljudi i njihove žrtve, a njihova žrtva nije bila uzaludna jer se ostvario se san koji su sanjali, slobodna i neovisna Republika Hrvatska, ali je na žalost nisu dočekali, rekao je.

Načelnik Željko Cickaj istaknuo je kako su u obilježavanje godišnjice stradavanja branitelja Bilja uključeni i učenici osnovne škole te mališani iz vrtića kako bi shvatili što se dogodilo i što znači žrtva branitelja te da, kada ne bude svjedoka tog vremena, oni nastave tradiciju sjećanja na hrvatske branitelje. Podsjetio je na tragične događaje 1991. godine.

- Prošle godine sam upozorio da nitko nije odgovarao za zločine u Bilju, a prošla je 31 godina od ovih zvjerskih ubojstava. Prije dva mjeseca, nakon gotovo 32 godine, konačno su privedene dvije osobe zbog počinjenih ratnih zločina nad nekoliko branitelja, čija su imena i na spomen obilježju. Želim vjerovati da će ih sustići pravda i zaslužena kazna jer to su ljudi koji su živjeli u susjednoj općini Darda, a sudjelovali su u zvjerskim mučenjima i ubijanju zarobljenih hrvatskih branitelja - kazao je Cickaj.

Izložbom fotografija „šuma okom šumara“ i stručnim skupom o migracijama divljači i pojavi afričke svinjske kuge na području Slavonije, u Našicama su 31. kolovoza počeli ovogodišnji Dani slavonske šume. Idući dan održano je predavanje o potencijalnim prijetnjama karantenskih vrsta kukaca u hrvatskim šumama te predstavljanje rada sportskih klubova i udruga, a središnji dio manifestacije, već 23. po redu, održao se danas (2. rujna 2022. godine). Program je počeo prijemom uzvanika kod gradonačelnika Grada Našica Krešimira Kašube, a potom je slijedilo svečano otvaranje i program festivala u Velikom parku Perivoja Pejačević.

Sudionike manifestacije i brojne posjetitelje pozdravili su gradonačelnik Grada Našica Krešimir Kašuba, župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić, ravnateljica Uprave šumarstva, lovstva i drvne industrije Renata Ojurović te direktor Sektora za šumarstvo Hrvatskih šuma i predsjednik Gradskog vijeća Grada Našica Krešimir Žagar. Svečanosti su nazočili i saborski zastupnici Nataša Tramišak i Goran Ivanović, zamjenik župana Josip Miletić, predsjednica Županijske skupštine Ivana Bagarić, državni tajnik u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU Domagoj Mikulić i drugi uzvanici, a otvaranje Festivala popraćeno je nastupom članova našičkog HKD-a „Lisinski“.

- Zemlja, voda i hrvatske šume su resursi koje je Slavonija razvijala u prošlosti, od kojih živi, od kojih se razvija i razvijat će se u budućnosti. Slavonski hrast je jači, trajniji i otporniji od čelika, drvo koje postoji samo na ovom području, specifično za cijeli svijet te je resurs i bogatstvo koje trebamo koristiti prvenstveno u interesu zajednice iz koje dolazi, Slavonije, Baranje i Srijema, istoka Hrvatske, a ovo događanje je prigoda da se prisjetimo, podsjetimo i kažemo da je upravo tako. Hrvatske šume nisu samo zelenilo, šume koje rastu i poslije ne znamo što se s njima događa ili na koji način se s njima gospodari, nego da ojačamo interese Slavonije, interese jedinica lokalne i regionalne samouprave te da naše gospodarstvo ide na dodatnu proizvodnju i obradu drveta, na ono što daje dodanu vrijednost hrastu i uopće drvnoj masi. Danas je u Našicama i Sajam obrtnika, odlično događanje kakvih treba biti puno jer obrtnici u konačnici drže gospodarstvo Slavonije i Baranje u cjelini - rekao je župan Ivan Anušić.

Gradonačelnik Krešimir Kašuba naglasio je kako su Dani slavonske šume brend grada Našica koji se održava od 1971. godine, a ozbiljno gospodarenje šumama na ovom području traje 300 godina, što je započela obitelj Pejačević.

- Značaj festivala je u promociji zanimanja šumar i prikazu njihovih vještina. Tu je i Obrtnički sajam koji predstavlja promociju naših obrtnika i njihovih proizvoda. Broj obrtnika u Našicama ove godine je povećan za 5 posto, baš kao i prošle godine, pa je riječ o trendu. U samom gradu imamo više od 350 obrtnika, a na širem području više od 580. Našice su i grad udruga, imamo ih više od 100 udruga koje na ovom sajmu prikazuju svoju eno i gastro ponudu, ali i duh grada i zajedništvo u našem gradu - rekao je gradonačelnik.

Kao i prethodnih godina, i 23. Dani slavonske šume održavaju se u organizaciji Grada Našica, gradske Turističke zajednice i Hrvatskih šuma - Uprave šuma podružnice Našice, a najznačajnija su turistička, gospodarska, kulturna, ekološka, znanstvena, gastronomska, zabavno-rekreativna i sportska manifestacija našičkog kraja.

Natjecateljski dio, odnosno natjecanje profesionalnih šumskih radnika sjekača i natjecanje u prerezivanju trupaca dvoručnom pilom „amerikankom“, pratila su sajamska događanja i ponuda na 17. Obrtničkom sajmu koji su organizatori osmislili u suradnji s Udruženjem obrtnika Našice, kao i Sajmu udruga koje su predstavljale svoj rad, zatim natjecanje u kuhanju čobanca te glazbeno-zabavni program.

U Belom Manastiru je danas (2. rujna 2023. godine) u 17.00 sati počela Najveća hrvatska fišijada, tradicionalna gastronomska i zabavna manifestacija koja se od 2019. godine održava u središtu Baranje pod tim nazivom, a obuhvaća Prvenstvo Hrvatske i Prvenstvo Baranje u kuhanju fiša. Natjecanja i prigodni program organizirala je Turistička zajednica Baranje u suradnji s Gradom Belim Manastirom, a ovaj put u kuhanju omiljenog baranjskog specijaliteta sudjelovalo je više od 200 fiš-majstora.

Fišijada se održava u sklopu manifestacije „Jesen u Baranji“, a natjecateljski program prati raznovrstan sajamski, zabavni i glazbeni program. Uz kušanje fiša, posjetiteljima su tako na štandovima ponuđeni brojni proizvodi domaćih OPG-ova, ali i nadmetanja u puhanju balona, ispijanju piva, i to u dvije kategorije - za muškarce i žene, kao i druga „natjecanja“.

Paljenjem prve vatre ispod kotlića, Najveću hrvatsku fišijadu simbolično su otvorili izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i saborski zastupnik Goran Ivanović, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak kao izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske, zamjenik župana Osječko-baranjske županije Josip Miletić i gradonačelnik Grada Belog Manastira Tomislav Rob.

- Danas svi uživamo u ambijentu i delicijama koje su pripremili domaćini u Belom Manastiru. Dvije stotine kotlića je zaista respektabilan broj, no još je značajnije da su turističke brojke u našoj županiji u pozitivnom trendu. Iz godine u godinu Baranja se brendira vrhunskim manifestacijama, vinima i svime što pruža, a uz sve to u Belom Manastiru vidimo značajan razvoj infrastrukture i brojne projekte koji se realiziraju europskim sredstvima - rekao je zamjenik župana Josip Miletić te čestitao organizatorima na uspješnoj manifestaciji.

Gradonačelnik Tomislav Rob bio je izuzetno zadovoljan odazivom natjecatelja i gostiju. - Krenuli smo s promocijom Belog Manastira kao grada koji voli fiš, kuhalo se čak i u vremenu COVID-a i manifestaciju smo uzdigli na visoku razinu i sudjelovanje 200 kuhara. Inzistiramo na kvaliteti, na sudjelovanje najboljih kuhara, što nije lako jer znamo da su danas i mnogi amateri poput profesionalaca. Zaista je lijepo vidjeti u gradu ovako veliki broj ljudi koji uživaju u događaju, promociji grada i ruralnog turizma Osječko-baranjske županije - kazao je gradonačelnik.

- Ovakva natjecanja i izvrsnost nas moraju prezentirati diljem Hrvatske i Europe, a Fišijada u Belom Manastiru je odličan primjer kako se jedna stidljiva priredba u parku razvija do vrhunske gastro manifestacije na prostoru Osječko-baranjske županije i istoka Hrvatske - naglasio je saborski zastupnik Goran Ivanović.

U konkurenciji 24 kuhara prvo mjesto na Prvenstvu Hrvatske u kuhanju fiša osvojio je Nikola Barišić iz Valpova, drugi je Kristian Klajo, a treći Miroslav Bakota. Pobjednik Prvenstva Baranje je Ivan Mumlek, drugi je Davor Mucić, dok je treće mjesto osvojio Momo Đurković.