U nadbiskupskom Vikarijatu Osijek danas (24. listopada 2024. godine) je otvoren 3. Kongres palijativne skrbi s međunarodnim sudjelovanjem na kojem su priznati stručnjaci razgovarali o brizi i pomoći pacijentima s teškim bolestima i njihovim obiteljima. Riječ je o skupu koji okuplja dionike iz različitih područja djelovanja s ciljem pružanja adekvatne skrbi potrebitim pacijentima. Otvorenju je nazočio i obnašatelj dužnosti župana Mato Lukić koji je naglasio kako Osječko-baranjska županija sustavno ulaže u razvoj i unaprjeđenje zdravstvene skrbi na svom području.
- Drago mi je da se ovaj važan kongres održava upravo u Osijeku. Palijativna skrb je aktualna tema koja zahtijeva široki spektar stručnjaka i međuresornu suradnju, od socijalne skrbi, duhovnika, do svih drugih oblika pomoći kako pacijentu tako i obitelji. Što se tiče naše županije, palijativna je skrb relativno dobro razvijena. Dom zdravlja trenutno ima 4 mobilna palijativna tima koji pokrivaju cijelu županiju, 5 koordinatora za palijativnu skrb te 12 stacionarnih ležaja u Općoj bolnici u Našicama. Osječko-baranjska županija će, kao osnivač Doma zdravlja OBŽ nastaviti sa sufinanciranjem programa palijativne skrbi i ubuduće, a uvijek smo otvoreni i za različite druge inicijative koje će doprinijeti sveobuhvatnoj njezi pacijenata u potrebi – kazao je Lukić.
Predsjednica Hrvatskog društva za palijativnu medicinu i doktorica obiteljske medicine Vlasta Vučevac istaknula je kako je ovogodišnji Kongres izuzetno važan s obzirom da je prvi nakon 16 godina. - Palijativna medicina je nakon ulaska Hrvatske u EU ušla u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti i na taj način smo dobili mogućnost da ju razvijamo, a tijekom godina smo skupili puno primjera dobre prakse, možemo pokazati rezultate i možemo pokazati da je hrvatski model palijativne skrbi jako dobar i da je provediv, ali nažalost nije raširen na cijelu Hrvatsku. Presporo se radi implementacija i imamo je tamo gdje su sredine bile proaktivne. Naša je procjena da oko 46 000 ljudi u Hrvatskoj treba palijativnu skrb, a dobije ju od 10 do 15% ljudi. Ostali, nažalost umiru u zdravstvenom i duhovno lošem stanju. Puno je teških situacija s kojima sam se kao liječnica susrela radom na terenu i nikako nisam mogla dopustiti da nešto ne napravim – rekla je Vučevac.
Cilj ovogodišnjeg Kongresa je prikazati sve aspekte palijativne skrbi koji uključuju psihološku potporu, dentalnu skrb, fizioterapiju, hitnu medicinsku skrb, međusektorsku suradnju prije svega sa sustavom socijalne skrbi, ulogu lokalne zajednice i sve ostale segmente koji čine novi pristup neizlječivim i umirućim bolesnicima. Također, nužna je i razmjena iskustava i znanja, donošenje jasnih zaključaka o potrebnim promjenama sa osnovnim ciljem čuvanja dostojanstva bolesnika i obitelji.
